Često nas savjetuju da je postizanje "10.000 koraka" dnevno ključno za održavanje dobrog zdravlja. Međutim, istaknuti stručnjak za dugovječnost sugerira da bi održavanje kondicije moglo biti jednostavnije nego što mislimo. Dr. Valter Longo vodi Institut za dugovječnost na Sveučilištu Južne Kalifornije, predvodeći istraživanja o izazovima starenja.
Dok većina odraslih u Velikoj Britaniji doživi oko 80 godina, on tvrdi da možete "ostati mladi" i produžiti dugovječnost prateći specifična pravila životnog stila. Sviđalo se to vama ili ne, fizička aktivnost je temelj ovog pristupa. U intervjuu iz 2019. godine, dr. Longo je navodno rekao novinaru za prehranu Andrewu Merleu da je 10.000 koraka ili 20 letova stepenica dobar dnevni cilj, ali na svom blogu dijeli informaciju da 60 minuta hodanja može biti dovoljno.
- Hodajte brzo sat vremena svaki dan. Vikendom hodajte posvuda, čak i na daleka mjesta (izbjegavajte zagađena područja što je više moguće), napisao je dr. Longo u svojim online savjetima o tome kako ostati mlad.
Trenutačne preporuke NHS-a (britanskog zdravstvenog sustava) podržavaju ovo stajalište, tvrdeći da "ne morate hodati satima" kako biste izvukli korist iz lagane tjelovježbe. Samo 10 minuta "brzog" hoda (oko 5 km/h) svaki dan može sagorjeti kalorije, izgraditi izdržljivost i potencijalno ojačati kardiovaskularno zdravlje.
Ako niste sigurni koliko brzo hodate, možete besplatno preuzeti aplikaciju "Active 10" koju preporučuje NHS, a koja nudi prijedloge za povećanje brzine.
Stručnjakinja za starenje, profesorica Claire Steves s King’s Collegea u Londonu, također je za ZOE podcast izjavila da bi nešto manje od sat vremena hodanja tri puta tjedno moglo poboljšati i zdravlje mozga. Prema pisanju Mirrora, tada je izjavila:
- Dakle, da biste poboljšali svoje kognitivno zdravlje, trebate raditi više tjelovježbe nego što radite sada – do određene granice – osim ako niste olimpijski sportaš. To je ključna stvar. Ako pogledamo zaista velike studije populacije, možemo vidjeti učinke čak i s minimalnim razinama tjelovježbe, i to je prilično linearno... Dakle, što god radili, ako to povećate za trećinu, poboljšat ćete se."
Vrijedi napomenuti da preporuke dr. Longa nadilaze samo hodanje. U istom članku sugerirao je da "umjerena tjelovježba od dva i pol do pet sati tjedno", uz neke sesije u "energičnom rasponu", također podržava dulji život.
Ove misli odjekuju i u nedavnom istraživanju sa Sveučilišta u Bristolu, koje je pokazalo da redovita aerobna tjelovježba može biti ključna za smanjenje specifičnih markera Alzheimerove bolesti. Aerobna tjelovježba obuhvaća svaku aktivnost koja ubrzava rad srca i zahtjeva više kisika. To uključuje plivanje, trčanje, jogging, pa čak i hodanje. Iako je istraživanje provedeno na miševima, znanstvenici se nadaju da će se usporedivi rezultati pojaviti i kod ljudi te pripremaju šira klinička ispitivanja kako bi potvrdili ove nalaze.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....