Protok vremena može biti linearan, ali tijek ljudskog starenja nije. Umjesto postupnog prijelaza, život se odvija u trzajima – od brzog rasta u djetinjstvu, preko stagnacije u ranoj odrasloj dobi, do ubrzanog starenja kako godine prolaze.
Sada je nova studija identificirala prekretnicu u kojoj to ubrzanje obično nastupa: oko 50. godine života.
Nakon tog trenutka, putanja kojom stare vaša tkiva i organi postaje strmija nego u prethodnim desetljećima, pokazuje istraživanje proteina u ljudskom tijelu kroz širok raspon odraslih dobi – a vaše krvne žile su među onima koje najbrže propadaju, prenosi Science Alert.
Ljudi imaju iznimno dug životni vijek u usporedbi s većinom drugih sisavaca, ali to dolazi s određenim troškovima. Jedan od njih je pad funkcije organa, što s vremenom povećava rizik od kroničnih bolesti.
Još uvijek ne razumijemo dovoljno dobro obrasce starenja pojedinih organa, pa su istraživači proučavali kako se proteini u različitim tkivima mijenjaju tijekom vremena. Prikupili su uzorke tkiva od ukupno 76 darivatelja organa u dobi od 14 do 68 godina koji su preminuli uslijed traumatske ozljede mozga.
Ti uzorci obuhvaćali su sedam tjelesnih sustava:
Kardiovaskularni (srce i aorta)
Probavni (jetra, gušterača i crijeva)
Imunološki (slezena i limfni čvorovi)
Endokrini (nadbubrežna žlijezda i bijelo masno tkivo)
Respiratorni (pluća)
Integumentarni (koža)
Mišićno-koštani (mišići)
Također su uzeli uzorke krvi.
Tim je izradio katalog proteina pronađenih u tim sustavima, pažljivo bilježeći kako se njihove razine mijenjaju s godinama donora. Rezultate su usporedili s bazom podataka o bolestima i genima povezanim s njima te otkrili da se izražajnost 48 proteina povezanih s bolestima povećava s godinama.
Među tim bolestima su kardiovaskularna stanja, fibroza tkiva, masna jetra i tumori povezani s jetrom.
Najizraženije promjene dogodile su se između 45. i 55. godine, otkrili su istraživači. U tom razdoblju mnoga tkiva prolaze kroz značajno „preuređenje“ proteinskog sastava, a najizraženije promjene javljaju se u aorti – što pokazuje njezinu izrazitu osjetljivost na starenje. Gušterača i slezena također su pokazale trajne promjene.
Kako bi testirali svoja otkrića, istraživači su izolirali protein povezan sa starenjem iz aorti miševa te ga ubrizgali mladim miševima kako bi promatrali učinke. Miševi koji su primili protein imali su slabije tjelesne performanse, smanjenu snagu stiska, nižu izdržljivost te lošiju ravnotežu i koordinaciju u usporedbi s miševima koji nisu bili tretirani. Također su pokazivali izražene znakove vaskularnog starenja.
Prijašnja istraživanja drugih znanstvenika pokazala su još dva vrhunca u brzini starenja – oko 44. i ponovno oko 60. godine. Novi rezultati sugeriraju da je ljudsko starenje složen, korak-po-korak proces koji uključuje različite sustave. Razumijevanje kako i kada starenje pogađa pojedine dijelove tijela moglo bi pomoći u razvoju medicinskih intervencija koje bi olakšale taj proces.
„Naša studija nastoji izgraditi sveobuhvatan multi-tkivni proteomski atlas koji obuhvaća 50 godina ljudskog starenja, objašnjavajući mehanizme narušene ravnoteže proteina u starijim organima te otkrivajući univerzalne i specifične obrasce starenja po tkivima“, pišu znanstvenici.
„Ova saznanja mogla bi omogućiti razvoj ciljanih terapija za starenje i bolesti povezane sa starenjem, otvarajući put ka poboljšanju zdravlja starijih osoba.“
Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....