Otvoreno more - #priče iz muzeja

More2 - Featured Category

<p>U njoj su se čuvali brodski dokumenti</p>

<p> </p>

priče iz muzeja Dar zahvale za spašavanje pomoraca na Atlantiku: Blago u kutiji kapetana Ljubića Sa svih strana

<p>Jedrenjak je izgrađen u Kraljevici 1869. godine.<br>
</p>

priče iz muzeja Bark Josip Juraj Strossmayer porinut je 1869. u Kraljevici: Dično ime i tužna sudbina Sa svih strana

<p><strong>Zastava i bilteni kompanije</strong></p>

priče iz muzeja Zastava Jugoslavenske tankerske plovidbe Zadar: Znakovito ili slučajno SLOVO C? Sa svih strana

<p>Signalne grablje za čuvanje zastava kodeksa brodske zastavne signalizacije<br>

PRIČE IZ MUZEJA Pomorske zastave u komunikaciji se koriste već 2200 godina, a neki ih još uvijek znaju koristiti Nautika

<p>Međunarodna krstarenja su bila hit</p>

priče iz muzeja Počelo je s nacionaliziranim parobrodima: Jadranska magistrala kumovala trajektnom procvatu Sa svih strana

<p>Brik <em>Pierino </em>sagrađen 1856. u Servoli</p>

priče iz muzeja Brodolom u režiji žute groznice: prisjećamo se broda Pierino koji je potonuo pokraj Kube Sa svih strana

<p>Parobrod Karmen i dragocjeni brodski dnevnici</p>

priče iz muzeja Neobična karma parobroda Karmen: priča o brodu koji je 58 godina mijenjao imena i vlasnike Nautika

Najčitanije
Najnovije

BIOGRAD BOAT SHOW Skiperi i hostese na raskošnim jahtama često nemaju ni vlastiti krevet ni wc

testirali smo Fortis 7.80: Hrvatski san srednje klase

MORSKI ČOVIK Preko Otvorenog mora Luka Nižetić ušao je u svijet nautike. Sad je ponosni vlasnik ove španjolske ljepotice

BIOGRAD NA SAJMU Leteća peglica iz Sovića, dugopoljski gliser, zagrebačka električna pasara... posljednja je prilika za pogledati najbolje domaće brodice

zelena avantura Solarna brodica u 11 dana prešla 706 kilometara: Od Budve do Pirana bez kapi goriva

RIBOLOVNI TERENI Ako do sada niste posjetili vrški akvatorij to znači da ste propustili jako puno...

BIOGRAD NA SAJMU Leteća peglica iz Sovića, dugopoljski gliser, zagrebačka električna pasara... posljednja je prilika za pogledati najbolje domaće brodice

umjetni mamci Kako izabrati shad varalicu željene akcije? Četiri faktora za fatalni ples

razina mora Lunarni utjecaj na plimne oscilacije: Pogledaj u mjesec i pronađi ribu

VELIKI JUBILEJ Jedriličarski klub Split proslavio 75 godina, fešta je okupila mnoge stare prijatelje, sve je prštalo od nostalgije

More2 - Odabir urednika Category

27244705

priče iz muzeja Viribus i Dalmat u povijesnom konvoju: prisjećamo se najpoznatijeg pogreba prošlog stoljeća Sa svih strana

<p>Zvono i brodski dnevnik</p>

priče iz muzeja Kako je ‘Aleksandar I.‘ postao Biokovo: neobična životna ruta parobroda koji je skončao u Solinu Sa svih strana

<p>Kapetan Petrone s posadom broda <em>Mary G</em> u luci Botwood 1947.</p>

priče iz muzeja Kotorski kadet očarao i Amerikance: nevjerojatna životna priča kapetana Petra Petronea Sa svih strana

<p>Jedrenjak <em>Giovanna Maria</em></p>

priče iz muzeja Zahvala nebu za spas u oluji: priča o jedrenjaku ‘Giovanna Maria‘ i zavjetnim slikama u Splitu Sa svih strana

More2 - Nautika Category

<p>Neobični putevi ‘Antuna‘ i ‘Radnika‘</p>

priče iz muzeja Neobični putevi ‘Antuna‘ i ‘Radnika‘: u Splitu se čuvaju dvije zanimljive slike ukrajinskog umjetnika Sa svih strana Arsenij Petrovič Sosnovskij rođen je 1895. godine u gradu Kisa u Ukrajini. Studij povijesti i filozofije upisao je 1912. u Kijevu, koji prekida početkom Prvog svjetskog rata i postaje njegovim sudionikom. Nakon rata emigrira u Državu SHS, kasnije Kraljevinu, prvo u Srbiju, a zatim u Crnu Goru. Tu uči slikarstvo od istaknutog marinista Alekseja Hanzena, također emigranta iz Rusije. Zarobljavanje kod Oliba Radio je kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Crnoj Gori, a od 1920. do 1930. godine priređuje izložbe u Pragu, Parizu, Bruxellesu i Zagrebu. Nakon toga se seli u Beograd gdje živi idućih dvadeset godina i nastavlja svoj produktivan rad. Jugoslaviju napušta 1950. godine, seli se nakratko u Bugarsku, zatim u Tursku, pa 1951. u Trst. U Trstu je boravio do 1954. kada se preselio u Švedsku, u jedan gradić u blizini Göteborga, gdje je i umro 1967. godine. Njegova ...

<p>Neretvanska lađa</p>

priče iz muzeja Genetska ‘majka‘ maratonske flote: u Splitu se čuva izvorna neretvanska lađa iz 1936. godine Sa svih strana Među plovilima koja se nalaze u fundusu Hrvatskog pomorskog muzeja Split stoje i dva iz doline Neretve. Manje plovilo je neretvanska trupa izrađena u Kominu sredinom 1950-ih, a veće, sada već svima poznata, neretvanska lađa. Ova iz muzeja ubraja se među najstarije lađe sačuvane u izvornom obliku. Potječe iz 1936. godine i djelo je majstora Ive Čupića iz Komina, potomka jedne od nekoliko obitelji u kojima se brodograđevna vještina prenosila naraštajima. Njihove lađe bilo su vrlo cijenjene, isto tako i one obitelji Mateljak, također iz Komina, i obitelji Glamuzina iz Rogotina. Lađe su izrađivali uglavnom u srpnju i kolovozu. Hrast i murva Dužine su im bile obično do 8 metara u vrhu, a u dnu od 3,4 do 4,1 metar. Najšira je u sredini, i to od 3,1 do 3,4 metra, visine su varirale od 0,8 do 1,5 metara, a gaz im je oko 25 cm. Pretpostavlja se da je nastala iz trupe koja ...

<p>Ova linija se još može sresti</p>

priče iz muzeja Jahta za princa i dar za Darinku: donosimo neobičan životopis motornog jedrenjaka Mosor Sa svih strana U jednoj od vitrina Hrvatskog pomorskog muzeja Split čuva se maketa motornog jedrenjaka Mosor. Maketa je prikaz broda kakav je bio u periodu od 1945. do 1949. godine dok je nosio to ime, a za svog vijeka mijenjao ga je ukupno šest puta. Ideja o gradnji ovog broda dogodila se slučajnim susretom za vrijeme večere u jednom ekskluzivnom hotelu austrijskog skijališta u Zürsu, gdje su kapetan Giuseppe Martinolić i njegova supruga Rina sjedili za istim stolom s princem Amedeom od Savoje, vojvodom od Aoste (S.A.R. Il Principe Amedeo di Savoia Duca d‘Aosta). Kapetan Giuseppe sin je poznatog brodograditelja Marka Martinolića iz Malog Lošinja i brat Nikole, koji je taj posao naslijedio. Vojvoda Amedeo bio je pripadnik najvišega talijanskog plemstva. Kasnije, za Drugog svjetskog rata, imenovan je potkraljem Talijanske Istočne Afrike. Umro je 1942. godine u britanskom zarobljeničkom ...

More2 - Ribolov Category

<p><em>Zmaj </em>na vezu u Makarskoj<br>
</p>

priče iz muzeja Kako je sakupljač aviona postao polagač mina: donosimo priču o brodu Zmaj Kraljevine Jugoslavije Sa svih strana Raspadom Carstva nakon Prvog svjetskog rata, cjelokupna austrougarska ratna mornarica, zajedno s već značajno razvijenim mornaričkim zrakoplovstvom, pripala je tada tek osnovanoj Državi SHS, odnosno mjesec dana kasnije novonastaloj Kraljevini SHS. Flotu je za potrebe obrane obale trebalo obnoviti i nadopuniti novim brodovima, ali s nedostatnim financijskim sredstvima to je u kratkom roku bilo nemoguće. Tipovanje na hidrozrakoplove Kao rješenje donesena je odluka da se u međuvremenu s manje novca osnaži pomorsko zrakoplovstvo, koje će u postojećem stanju dobiti dominantnu ulogu. Prvotno je predviđeno da flota u miru broji 108 hidrozrakoplova, a u ratu 336, međutim, opet zbog financijskih razloga, plan je naknadno smanjen na 81 u miru, a u slučaju rata na 216. Prvo su 1924. godine nabavljeni školski hidrozrakoplovi za obuku pilota, da bi 1926. počeli stizati i borbeni, ...

25538156

priče iz muzeja Brod koji je i na dnu oduzimao živote: ovo je spasilačko kolo s ‘uklete‘ Brigitte Montanari Sa svih strana

24979655

priče iz muzeja Prije više od 100 godina osnovana je Jadranska plovidba, tvrtka koja je kumovala rođenju današnje Jadrolinije Sa svih strana

<p>Kustosica Mirja Lovrić ispred zastave Pelješkog pomorskog društva</p>

priče iz muzeja Od jedrenjaka ‘Adam‘ i ‘Eva‘ do gašenja zbog pare: sjećanje na moćnu flotu Pelješkog pomorskog društva Sa svih strana

<p>Brodske knjige kapetana Ivana Štuka</p>

priče iz muzeja Dnevnik kapetana Štuka: otkrivamo dragocjene zapise s peljeških jedrenjaka iz 19. stoljeća Sa svih strana

<p>U sigurnim rukama muzejskih djelatnika</p>

Zastava UN-a ‘Prvi brodovi su krenuli iz Šibenika...‘: u Pomorskom muzeju u Splitu čuva se rijedak eksponat Sa svih strana

<p>Foto album bitke kod Otranta</p>

PRIČE IZ MUZEJA Združena akcija brodova, podmornica i hidroaviona pod zapovjedništvom Hrvata: zavirite u fotoalbum bitke koja je imala iznimno značenje za ratovanje na moru Sa svih strana

<p>Kustosica Branka Teklić s dragocjenom ispravom</p>

priče iz muzeja Mali otok velikih hrvatskih kapetana: jedan je spasio francuski brod od potapanja i posadu španjolskog goleta, a drugi 17 francuskih mornara Sa svih strana

<p>Na motoru je jasno vidljiv brend <em>Rossi</em></p>

priče iz muzeja Enciklopedije navode pogrešan podatak: prvi hrvatski dizelaši nastali su u - Splitu! Radila ih je tvornica ‘Rossi‘, koja je za sobom ostavila i jedan od simbola grada Sa svih strana

21733174

priče iz muzeja Petar Šakić - mašinista trećeg razreda: prva pomorska diploma na hrvatskom jeziku izdana je u Trstu na inzistiranje mladog Splićanina Sa svih strana

<p>Smjerni ravnač torpeda iz 1902. godine</p>

priče iz muzeja Problem održavanja smjera torpeda dugo je mučio inženjere, tek je sa žiroskopom to moćno oružje dobilo na preciznosti Sa svih strana

20673440

priče iz muzeja Detaljan prikaz južnog Atlantika koji se čuva u Splitu je remek-djelo pomorske kartografije Sa svih strana

Učitaj više