Otvoreno more - #proljetni zapisi

More2 - Featured Category

<p>Muzej kao vremeplov</p>

Tonkina priča Proljetni zapisi: Gong za galijote, vridan gajbe piva Sa svih strana

<p>Perun i Tonka u vešti od perunike</p>

proljetni zapisi Žena boga Peruna, dobila je cvit bez mane: Di pukne grom tamo izreste perunika Sa svih strana

<p>Rim</p>

Tonkini zapisi Korzet za brokulu: Svaki je grad lipši ako se ne maltretiraju stabla nego respektiraju dok je i zadnja grančica zelena i u njoj još života ima Sa svih strana

<p>Autorica teksta u zagrljaju japanke</p>

proljetni zapisi Iz brodskog dnevnika Tonke Alujević: planinske japanke za gorske službenike Sa svih strana

<p>I na vrh Svilaje može se zaplovit</p>

PROLJETNI ZAPISI Iz brodskog dnevnika Tonke Alujević: Navigavanje po Svilaji i kako sam na vrhu brda našla more Sa svih strana

<p>Munika živi i nakon smrti</p>

proljetni zapisi Iz brodskog dnevnika Tonke Alujević: Orjenski bori oštriji od bodlji morskog ježinca Sa svih strana

<p>Najlipša kontrolna točka i misto za ubit oko</p>

proljetni zapisi Brodski dnevnik Tonke Alujević: ‘linčine‘ u akciji po Dugom Otoku i podrška pravim gostima Sa svih strana

Najčitanije
Najnovije

slana priča Dvadeset minuta najintenzivnijeg ribolova kojeg sam ikad doživio. Mokar do pasa, s drhtavim rukama i nogama, odlučujem da mi je dosta ribolova za danas...

novi život Bijela lađa kao ronilačka atrakcija: Tijatu je budućnost pod morem

Ribička prognoza Zimski ribolov ima svoje čari. Samo pratite prognozu

20 godina Izbor iz pjesama objavljenih na stranicama Otvorenog mora: Slana poezija Jakše Fiamenga

nautički savjetnik Brod u mojoj lučici potonuo je zbog puknute brage, što je preventiva? Brage treba provjeravati, a ventile zatvarati

važna obljetnica Prije 45 godina osnovana je Istraživačka postaja Martinska: ‘Ona je simbol predanosti očuvanju Jadrana‘

super FOTO Otvorena studentska izložba podvodne fotografije. Pogledajte kadrove koji su nastali na raznim lokalitetima Jadrana

NAUTIC CLEAN Sprej za gelcoat: Molekule keramike za vječni sjaj

U VIJORU OD MAKINE Jeste li već pokušali iskoristiti trenutak prolaza većeg broda za ulov ribe? Ako niste, nastavite čitati…

modre stranice Profesori Ratko Radulić i Jere Bilan objavili vrijedno izdanje: Priručnik za nautičare mora biti na svakome brodu

More2 - Nautika Category

<p>U životu Stipe Ercegovića zamrsili su se fikcija i stvarnost</p>

proljetni zapisi Iz brodskog dnevnika Tonke Alujević: priča o Stipi i Slavici u portu Krila Jesenica Sa svih strana *Koncem prošle godine u 76. godini života napustio nas je Stipe Ercegović, poznati filmski redatelj i predsjednik Zajednice Hrvata Beograda "Tin Ujević". U spomen na njega, po prvi put Vam na našem portalu objavljujemo kolumnu Tonke Alujević posvećenu ovom beogradskom umjetniku rodom iz Krila Jesenica. Sidin na žalo. U Krilo Jesenice di je, po scenariju, siromašna divojka po imenu Slavica radila u tvornici sardina i di je upoznala mladoga ribara Marina. Oni su se zagledali i pridružili ribarima koji su namjeravali sami napravit svoj brod. Osnovali su zadrugu i tako se suprostavili gazdi koji ih je svih skupa izrabljiva. Počeja je rat, Slavica i Marin se priključuju borbi protiv okupatora, sakrili su taj novi, tek izgrađeni brod kako bi ga kasnije pridali partizanima. Slavica je u borbi poginila, brod je dobija njezino ime i jedan je od prvih u floti ratne ...

<p>Kutija koja je očarala mlade</p>

PROLJETNI ZAPISI Iz brodskog dnevnika Tonke Alujević: može li ‘cvit škoja‘ vratiti nadu na najsunčaniji otok Sa svih strana Radi li se o pseudoznanosti ili znanosti kad su u pitanju istraživanja japanskoga doktora Masaru Emota, znat ćemo jednoga dana. On je, pod povećalon, slikava kristale vode na koju se vikalo i one kojoj bi se govorile nježne riči. Voljena voda činila je pravilne, zdrave, zvjezdaste kristaliće a nevoljena je na fotografijama izgledala neuredno, nepovezano, ka čipka koju su izgrizli miši. Šta je živo, a šta neživo, još ne znamo. Naši preci, dosta intuitivniji od nas, pojavama za koje mi smatramo da su tek bezdušne stvari, pridavali su karakteristike bića i prema njima su se tako i odnosili. Kad rečemo da beremo kamen ili beremo sol, mlađe generacije nan se rugaju. Imala san prijatejicu Anu koja je zaspala prerano. Njezini su držali koze i ja bi u jedan mali škorcani bronzinić svako malo išla po mliko. Oni su Vučetići, Pijatićevi iz Ždrilca sa Paklenih otoka. ...

<p>Šipanski rogač je autohtona sorta</p>

PROLJETNI ZAPISI Iz brodskog dnevnika Tonke Alujević: Mljetska banana tira oblake i nevere, a donosi i sriću Sa svih strana Naša rič vonj označava i ugodan i neugodan miris. Kad se na hrvatski reče da ništo ima vonj, to isključivo znači da smrdi, a nikako da miriše. U nas je vonj i jedno i drugo. I lipo i grubo. Vonj kanalizacije, tufine, ali i vonj murtile. Vonji na svoj način, dublje od slika, ulaze u našu podsvijest. Provociraju naše raspoloženje, čežnju i prije nego šta osvijestimo zašto nas je neki iznenadni vonj parfema, cvita, kože, kuće podsjetija na neki mili ili nemili događaj. Kad bi postojala neka butiljirana fragansa od rogača, sigurna san kako bi se obilato prolivala iz te bočice jer u meni, ka niko i ništa, budi osjećaj za igru, ditinjstvo, pučinu, aktivnost, naivnost, beskrajne mogućnosti i nadu. A radi čega? Jer smo stabla rogača imali oko škole i petnajest minuti velikoga odmora visili po granama i utiravali se u ona nepravilna debla, virili mu iz buži. Niti ...

Učitaj više