Ima li boljeg načina za početak vikenda od čaše dobrog vina i razgovora s uspješnim ženama? Upravo u takvom ozračju, u Akademisu Ugostiteljsko-turističke škole u Splitu, točno u podne, održan je prvi ZINEX susret pod nazivom „Vino i žene“, u sklopu manifestacije ZINFEST i ZINEX 2026.
Susret je okupio žene koje svojim profesionalnim djelovanjem, vizijom i strašću oblikuju vinsku, gastronomsku i turističku priču Dalmacije. Kako se mijenjala uloga žena u enologiji, menadžmentu vinarija i strateškom vođenju turizma? Zašto su autohtone sorte i autentičnost sve važniji u privlačenju modernih gostiju? Kako povezati dalmatinska vina, vrhunsku gastronomiju i destinacijski menadžment te zajedničkim snagama, kroz udruge, boutique vinarije, obiteljski ugostiteljski biznis, turističke zajednice i medije, stvarati prepoznatljiv i održiv turistički proizvod tijekom cijele godine? Bila su to samo neka od pitanja.
Panel je moderirala Nataša Bakotić, dugogodišnja novinarka i urednica Slobodne Dalmacije, a njezine su sugovornice bile Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, Ivona Jeličić, glavna enologinja vinarije Markus iz Kaštela, Anita Kuzmanić, voditeljica poslovanja Vinarije Kuzmanić iz Kaštela, Adela Visković, voditeljica splitskog WOW kruga, Antonela Šare, suvlasnica i brend-menadžerica Bota Šare, te Sandra Lapenda Lemo, glavna urednica Slobodne Dalmacije.
- Htjeli smo industriji koja je u ekspanziji dati ženski ‘touch‘. Ne govorimo o odnosu muškaraca i žena, nakon toliko desetljeća, ne govorimo ni o tome zašto žene zauzimaju važne pozicije, govorimo o pristupu poslu, vinu, turizmu i gastronomiji kao industrijama na koje računa cijela naša Hrvatska, kazala je moderatorica Nataša.
Tradicija koju moramo čuvati
Okupljene je najprije pozdravio ravnatelj Ugostiteljsko-turističke škole, a potom i zamjenik gradonačelnika Splita Ivo Bilić, koji je istaknuo važnost podrške manifestacijama koje promiču domaću vinsku kulturu, tradiciju i nasljeđe. Osvrnuo se i na bogatstvo domaćih i međunarodnih vinskih sorti te važnost vidljivosti i rada Ugostiteljsko-turističke škole.
- Iznimna nam je čast podržati ovu manifestaciju. Nikako ne smijemo zaboraviti tradiciju, moramo čuvati nasljeđe. Bit će ovo jedan vrlo zanimljiv dan, poručio je Bilić.
U ime organizatora okupljene je pozdravio Srećko Radnić iz Klastera Zora, koji je pojasnio kako je nastala ideja o okupljanju europskih Zinfandela upravo na području koje ima posebno mjesto u svjetskoj vinskoj priči.
-Po uzoru na Amerikance, koji u Kaliforniji jednom godišnje organiziraju kušanje svjetskih Zinfandela, rekli smo da nama pripada napraviti kušanje svih europskih Zinfandela. Time smo postali svjetski, slobodno mogu reći svjetska vinska metropola, i nadam se da ćemo na tome ustrajati, kazao je Radnić.
ZINFEST i ZINEX vinska su manifestacija koja se održava u Kaštelima, Splitu i Dalmaciji, kraju koji se s pravom povezuje s pradomovinom Zinfandela i ima izniman potencijal za proizvodnju vina od ove svjetski poznate sorte. Upravo je zato cilj manifestacije okupiti europske proizvođače, predstaviti njihova vina i dodatno učvrstiti poziciju Dalmacije na vinskoj karti svijeta.
Među sudionicima susreta bili su i učenii Ugostiteljsko-turističke škole. Upravo na njima počiva budućnost ugostiteljstva i turizma, a ovo je bila savršena prilika da čuju koliko su važni znanje, predanost, kreativnost i ljubav prema poslu.
Vino kao zajednička strast
Iako su panelistice dolazile iz različitih profesionalnih sredina, svaka je iz svoje perspektive govorila o tome kako se gradi vinska kultura, koliko je važno približiti domaće proizvođače publici i koliko prostora još ima za razvoj.
Ivona Jeličić dotaknula se svojih profesionalnih početaka, enologije i vinograda koje imaju na Šolti. Sandra Lapenda Lemo govorila je o vinskoj kulturi i projektima kojima se domaća vina približavaju široj publici. Posebno se osvrnula na Vinske podrume, manifestaciju koju Slobodna Dalmacija uspješno organizira već 12 godina u Splitu, a posljednjih nekoliko i u Dubrovniku.
- Naši posjetitelji imaju priliku kušati velik broj različitih vinskih etiketa, prvenstveno iz Dalmacije te upoznati vinare i otkriti bogatstvo domaće vinske ponude. Iz godine u godinu raste nam broj gostiju, ali i izlagača i to nas čini osobito ponosnim.
Adela Visković naglasila je potrebu da se vino, vinari i gastronomija dodatno promoviraju.
– Svi znamo da je vino uvijek bio muški svijet, tako se smatrao, svi vinari su bili muškarci. No, u tom svijetu nisu samo muškarci, već i žene. Ne isključujemo muškarce, ništa protiv muškaraca nemamo. Ovdje smo da bi promovirali vina, vinare, gastronomiju, našu zemlju i da bi na neki način educirali ljude. Tako sam i ja svim tim degustacijama, obilascima, zavoljela sam vina – istaknula je Adela.
Nataša Bakotić spomenula je sve veći broj novih vinskih etiketa koje se svake godine pojavljuju na tržištu. Pitala je je li riječ o marketingu, kako se snaći u sve bogatijoj ponudi i što zapravo stoji iza činjenice da se svake godine predstavljaju nova vina?
Ivona Jeličić smatra kako je upravo to razlog za zadovoljstvo, osobito uzme li se u obzir sve češće upozoravanje na smanjenje vinogradarskih površina.
- S obzirom na to da se ljudi žale kako je vinograda sve manje i manje, što jest i istina, zaista je divno što svake godine dolaze nova vina, kazala je Jeličić.
Adela Visković pritom je podsjetila kako vino nije samo etiketa ni proizvod, nego priča koja iza sebe ima podneblje, ljude i emociju.
- Vinu treba emocija. Pošip, Crljenak, Plavac mali, oni su izašli iz kamena, ne možete ih svugdje nać. Moramo omogućiti da se svi vinari pokažu na najbolji mogući način, da im omogućimo prostor, poručila je.
Mnogo više od jedne sorte
O bogatstvu autohtonih sorti posebno je govorila Anita Kuzmanić, koja je naglasila da se vinska priča Kaštela ne smije svesti samo na crljenak.
- U Kaštelima ima puno toga. Osim crljenka imamo i babicu, autohtonu crnu vinsku sortu s područja vinogorja Kaštela, te ninčušu, a tu su i još neke sorte.Važno je predstaviti cijelu tu raskoš, dati prostor i drugim sortama te pokazati koliko je dalmatinsko vinogradarstvo raznoliko. Crljenak jest važan, ali ne smije zasjeniti sve ono što Kaštela i Dalmacija još imaju ponuditi. Upravo je u toj raznolikosti velika vrijednost naše vinske scene, podsjetila je sve okupljene.
O povezanosti ugostiteljstva, vinarstva i turizma govorila je Antonela Šare, koja dolazi iz obitelji s četrdesetogodišnjim ugostiteljskim iskustvom. Ugostiteljstvo je opisala kao važnu sponu između vinara i gostiju, a posebno je naglasila koliko je važno otvoriti vrata malim proizvođačima i ruralnim područjima.
- Ljudi su sve upoznatiji s našom ponudom, pomaka ima, ali je veliki dio na nama, da im predstavimo i prezentiramo. Ali iako oni ne znaju, oni pitaju i traže informacije. Ugostiteljstvo vidim kao spojnicu između vinara i gostiju. Moja obitelj se već 40 godina bavi ugostiteljstvom. Split je danas urbano središte i treba otvoriti vrata za ruralna područja koji traže svoju priliku na tržištu. Često podcjenjujemo se kako je naša proizvodnja mala, ali u tome je ljepota. Za pola sata možeš biti u Kaštelima kušat Crljenka, zatim poć na Hvar na najljepšu plažu... Sve je brzo i lako dostupno. To je jedna od naših prednosti nad velikim vinarskim zemljama kao što su Francuska i Italija. Imamo što ponuditi, trebamo se prestati sramit!, zaključila je.
Završnu riječ imala je Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita. Podsjetila je i na činjenicu da je Split nekada bio vinogradarsko područje.
- Iznimno mi je drago što razgovaramo ispred ove djece, baš u ovoj školi. Drago mi je što pričamo o struci koja je toliko plemenita, u kojoj se sve vrti oko ljudi. Proizvod su ljudi, zanimljivo je i jako teško. Turizam je multidisciplinaran, utječe na sve, ali isto tako je vrlo osjetljiv. Zato ga vi moramo sačuvati, ali na način da sačuvamo jezgru i autohtonost. Ako izgubimo našu tradiciju, autentičnost onda je gostu sasvim svejedno je li došao u Split, Pariz ili Milano. Ali kada dođe u Split i dobije ono najljepše što mi kao destinacija imamo. Malim proizvođačima trebamo otvarati vrata kako bi ušli na tržište. Čuvajmo to što imamo, budimo odgovorni prema prošlosti, da bismo bili bolji u budućnosti, gradimo jedan održivi turizam – poručila je Vukšić.
Podršku ljudima koji žive i rade od turizma dala je i Slobodna Dalmacija, koja je pokrenula novu rubriku Turizam, posvećenu upravo toj iznimno važnoj gospodarskoj djelatnosti.
- U rubrici i tjednom prilogu koji će izlaziti utorkom bavit ćemo se analizama, uspješnim business pričama i turističkim rezultatima, ali i ljudima koju rade u turizmu, njihovim iskustvima, poslovima i pričama. Turizam se ne događa samo ljeti, on definira kulturu i razvoj gradova te kvalitteu života i kad gosti odu. Sve su to teme koje će nam biti u fokusu 365 dana u godini, zaključila je glavna urednica.
Nakon zanimljivog i sadržajnog razgovora, druženje se nastavilo upravo onako kako i priliči jednom vinskom susretu, uz kušanje kaštelanskog crljenka. Pitanja je mnogo, a čini se kako smo zaboravili da se odgovori nalaze oko nas: u vinogradima, podrumima, malim proizvođačima i ljudima koji vjeruju u ono što rade. In vino veritas!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....