Hrvatska je u travnju imala najveću inflaciju u više od dvije godine: sve su cijene porasle za 5,8 posto na godišnjoj razini i 1,4 posto na mjesečnoj!
Posljednji smo put imali toliku inflaciju u listopadu 2023. Za one kojima treba osvježiti memoriju, 2022. i 2023. smo imali najveću inflaciju u ovom stoljeću od 10,8 posto i osam posto. Prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, na godišnjoj su razini cijene u travnju najviše porasle zbog energije koja je poskupjela 17,5 posto, usluga skupljih 8,2 posto, dok su za 3,5 posto porasle cijene hrane, pića i duhana.
Dok je u ožujku Hrvatska inflacijom bila prva u europodručju i druga u Europskoj uniji, u travnju ju je pretekla Bugarska sa 6,2 posto inflacije, a Eurostat još nema podatke za zemlje EU-a koje nisu u europodručju. U europodručju se ukupna inflacija u travnju ubrzala na tri posto, i tu najviše zbog poskupljenja energije.
U HNBlogu "Vino i čokolada: kakva je veza globalnih poremećaja s domaćim cijenama hrane?", Davor Kunovac, izvršni direktor Sektora istraživanja, Ivan Batušić i Jakov Čorak, analitičari Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke su ustanovili kako su od 2018. do 2025. vanjski poremećaji na strani ponude bili glavni začetnik inflacije cijena hrane u Hrvatskoj i ostatku europodručja. Ono što Hrvatsku izdvaja od ostatka europodručja jesu brzina i lakoća kojima su trgovci te troškove prenosili na potrošače.
Brzo se snašli
Navode da su trgovci su u uvjetima iznimno snažne domaće potražnje – potaknute realnim rastom plaća, snažnim rastom turizma, ali i pozitivnim potrošačkim sentimentom – i bez potrebe za promjenom marži ostvarili dvostruko veću dobit u odnosu na predpandemijsko razdoblje. Ipak u inflaciji cijena hrane sudjeluju i ostali poduzetnici, ali i potrošači.
- U razdoblju od 2019. do 2024. poduzeća koja se bave maloprodajom hrane udvostručila su dobit uz zadržavanje stabilne trgovačke marže što upućuje na to da su rastuće troškove uspješno prevalili na krajnje potrošače. Treba napomenuti kako održavanje marži u uvjetima povećanih troškova u recentnoj inflatornoj epizodi nije bila specifičnost sektora maloprodaje ni velikih trgovačkih lanaca, već pravilo na razini cijeloga gospodarstva: ukupna dobit svih poduzeća udvostručena je uz zadržavanje stabilnih marži koje su na razini gospodarstva bile više od onih u sektoru trgovine. Toliki porast dobiti, viši od kumulativne inflacije hrane od otprilike 40 posto u istom razdoblju, bilo je moguće ostvariti jedino u uvjetima snažne domaće potražnje. U takvim okolnostima poduzeća prebacuju troškove na potrošače budući da su potrošači spremni prihvatiti novu cijenu – objašnjavaju analitičari.
Vele, da se na taj se način manifestira inflacija koja je potrošaču vidljiva u trgovini, ali je većinom inicirana vanjskim poremećajima i u ranijoj fazi cjenovnog lanca i može se ublažiti tek popuštanjem potražnje, zbog akcija ekonomskih politika, ali i zbog poduzimanja mjera ekonomske politike usmjerenih jačanju konkurencije.
Naša posla
Dodaju da Hrvatska uvozi znatan udio hrane, a cjenovni je lanac, od proizvodnje do police, energetski intenzivan, što domaće cijene hrane čini osjetljivima na sve češće poremećaje na međunarodnim tržištima energije i prehrambenih sirovina.
Hrana i piće čine gotovo trećinu potrošačke košarice u Hrvatskoj, zbog čega promjena njihovih cijena snažno utječe na životni standard i blagostanje građana. Analitičari navode da rezultati koje su dobili na uzorku promjena cijena za 50 kategorija prehrambenih proizvoda potvrđuju da najveći dio inflatornih pritisaka od 2018. do 2025. doista proizlazi s međunarodnog tržišta, ali je to tek dio priče u koju treba uključiti i domaće elemente.
Vani se cijene smirile, kod nas...
Tako se inflacija hrane u europodručju stabilizirala 2024. na niskoj razini, dok se u Hrvatskoj, iako je podložna istim vanjskim poremećajima, ponovo rasplamsala u pretprošloj i prošloj godini potaknuta domaćim uzrocima.
Gospodarska aktivnost i realan porast plaća u tom su razdoblju bili snažniji u Hrvatskoj nego u ostatku europodručja što je poticalo potražnju i stvorilo i izraženiju domaću komponentu inflacije.
Analitičari izdvajaju cijene čokolade, govedine i vina na kojima pokazuju neke domaće specifičnosti. Vele da su cijene čokolade zbog loših uroda kakaovca u zemljama zapadne Afrike snažno rasle lani i preklani u svim zemljama, ali su u Hrvatskoj rasle čim su se povećale cijene sirovina, dok su u ostalim zemljama rasle uglavnom znatno slabije i s vremenskim odmakom.
Slično tome, cijena govedine u tom je razdoblju rasla svima zbog strožih ekoloških standarda i viših troškova poslovanja, no u Hrvatskoj su, za razliku od ostatka europodručja, konačne cijene rasle više uglavnom zbog podizanja domaćih proizvođačkih cijena i snažne potražnje za govedinom.
Što nas čeka
Na cijene vina kretanja na međunarodnom tržištu gotovo uopće ne utječu a maloprodajne cijene rastu, pa je inflacija cijena vina u promatranom razdoblju bila među najvišima u Europi. Posljedica je to snažne preferencije za domaćim vinima i jake ukupne potražnje. Analitičari HNB-a naglašavaju da taj primjer pokazuje kako neosjetljivost cijena nekog proizvoda na kretanja u okružju, primjerice zbog samodostatnosti proizvodnje ili sklonosti domaćem proizvodu, nije jamstvo niže inflacije cijena tog proizvoda.
Davor Kunovac, Ivan Batušić i Jakov Čorak iz HNB-a kažu da energetski šok uzrokovan eskalacijom sukoba na Bliskom istoku stvara nove pritiske na rast cijena i potencijalno nagovještava novi inflacijski val. Uvjereni su da su domaći okidači inflacije kao što je pretjerana potražnja ovaj put manje izraženi.
- Fiskalni je prostor sada znatno sužen, a potrošači su već pokazali svijest da je, neovisno o razini raspoloživog dohotka, njihovo potrošačko ponašanje važna odrednica inflacije. Ako ipak dođe do intenziviranja potražnje – primjerice zbog pojačanoga potrošačkog raspoloženja i daljnjeg rasta raspoloživog dohotka – izgledno je da će doći do ubrzavanja cijena hrane u slučaju duljeg trajanja sukoba na Bliskom istoku od očekivanog – smatraju analitičari HNB-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....