Mučite li se s guljenjem kuhanih jaja, evo par odataka koji bi vam mogli olakšati tu zadaću. Što kažete, već ste pročitali i previše suludih savjeta o kuhanju jaja i nije vam do još jednog kuhinjskog eksperimenta? Bez brige, nije riječ o neprovjerenim savjetima, nego podacima zasnovanim na znanstvenim istraživanjima.
Kako piše The Guardian, kasnih 1960-ih i 1970-ih provedena su brijna ispitivanja o čimbenicima koji utječu na lakše ljuštenjen jaja nakon što su skuhana, pri čemu se pokazalo da su tri faktora ključna.
Jedan od tih faktora je pH bjelanjka. Prema studiji iz 1960-ih, kako bi se jaje lakše ogulilo, pH bjelanjka treba biti između 8,7-8,9, što je prilično alkalno.
Drugi je faktor temperatura skladištenja. Studija iz 1963. pokazala je da se jaja koja su čuvana na oko 22 stupnjeva Celzija lakše gule od onih koja su skladištena na temperaturama nižim od 13C ili u hladnjaku na 3-5 stupnjeva Celzija.
U studijama je također utvrđeno kako produženo vrijeme skladištenja, odnosno korištenje manje svježih jaja, također ima pozitivan učinak na lakoću ljuštenja.
Postoji nekoliko razloga za to.
Kako jaje stari, ono (vrlo) polako gubi vlagu kroz poroznu ljusku, zbog čega se sadržaj jaja smanjuje, a povećava se količina zraka unutar ljuske. Osim toga, starenjem se bjelanjcima povećava se pH, što jaja čini lakšima za guljenje.
Studije su pokazale i važnost temperature vode: rezultat će biti bolji ako započnete s kipućom vodom i smanjite je prije nego što oprezno stavite jaja u nju. Pripazite da su jaja sobne temperature kako biste izbjegli njihovo pucanje zbog nagle promjene temperature.
Obrazloženje iza ovog pristupa je da izloženost višim temperaturama od početka kuhanja također olakšava odvajanje membrane od ljuske i bjelanjka.
Nakon što jaja kuhate željeno vrijeme (obično tri do pet minuta za tekuće žumanjke, šest do sedam minuta za žumanjke s pekmezom i 12 do 15 minuta za tvrdo kuhana), prebacite ih u zdjelu ispunjenu ledenom vodom. Ovo bi trebalo pomoći bjelanjku da se malo skupi i odvoji od ljuske, poboljšavajući tako mogućnost guljenja.
Istraživanja su obuhvatila i dodavanje različitih tvari vodi za kuhanje, ali rezultati su dvojbeni. U jednoj je studiji dodavanje soli u kipuću vodu poboljšalo mogućnost ljuštenja, ali se taj učinak izgubio nakon duljeg skladištenja skuhanih jaja (što bi, čini se, značilo da će vam ovaj trik upaliti ako jaja skuhana uz dodatak soli ogulite ubrzo nakon što su gotova).
Što se tiče kiselina i lužina, pokazalo se da pomažu u uklanjanju ljuske, ali u provedenim studijama korištena su poprilično jaka sredstva. Ali na temelju ove ideje, možete pokušati u vodu dodati sodu bikarbonu ili ocat. Što se tiče octa, teorija je da on napada kalcijev karbonat u ljusci jajeta i pomaže njegovo uklanjanje. Što se tiče sode bikarbone, budući da je alkalna, mogla bi pomoći pri odvajanju membrane od ljuske.
The Guardian piše i kako postoje alternativni načini kuhanja jaja, kao što je kuhanje na pari i pod pritiskom, kuhanje u air fryeru, pa čak i mikrovalnoj pećnici, a prvi spomenut prema nekim stavovima olakšava guljenje jer, navodno, vodena para prodire kroz ljusku, otpuštajući membranu s bjelanjka, što čini jaje mnogo lakšim za guljenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....