‘Eliksir života‘ možete napraviti sami, evo kako! Ovo je izuzetno zdrav mliječni proizvod, nevjerojatno je čemu sve pomaže

U ovo dioba godine, na samom pragu proljeća kad se čini da svi oko nas kišu, kašlju i šmrcaju, vrlo su aktualne priče o podizanju imuniteta, a jedan od najlakših načina za ostvariti taj cilj je obogaćenje prehrane fermentiranim namirnicama. Jedna od namirnica koje u tom kontekstu zaslužuju itekakvu pažnju je kefir, fermentirani napitak koji se dobiva uz pomoć posebnih kultura mikroorganizama, a nutritivno i funkcionalno se razlikuje od običnog jogurta.

Riječ je o proizvodu koji sadrži raznoliku zajednicu bakterija i kvasaca, pa se često ističe kao izvor probiotika koji mogu podržati ravnotežu crijevne mikrobiote. Tijekom fermentacije mikroorganizmi razgrađuju mliječni šećer i stvaraju mliječnu kiselinu, zbog čega napitak ima blago kiselkast okus. Tradicionalno se priprema od kravljeg mlijeka, ali može se raditi i od kozjeg ili ovčjeg, a postoje i varijante koje se rade s biljnim napitcima poput bademovog mlijeka ili čak na bazi zaslađene vode.

Vrlo je važno pažljivo skrbiti o kefirnim zrncima

Garo/Phanie Via Afp

Smatra se da određene komponente i mikroorganizmi iz kefira mogu imati antimikrobno i antioksidacijsko djelovanje, čime doprinose obrambenim mehanizmima organizma. Premda pojedinosti blagotvornog utjecaja kefira na organizam nekoć nisu bile razjašnjenje kao danas, od pamtivijeka ga se smatralo izuzetno zdravom namirnicom, skoro pa "eliksirom života".

Istraživanja pokazuju kako kefir može pomoći u regulaciji rada crijeva i često se spominje u kontekstu ublažavanja zatvora, a zbog probiotičkih kultura koje sadrži povezuje se s većom raznolikošću crijevnih bakterija, koja može imati povoljan učinak na probavne funkcije, imunitet, ali i na opće stanje organizma.

Jedna od uloga koja mu se pripisuje je podrška prirodnim procesima detoksikacije. Sadrži vitamine B skupine koji sudjeluju u radu živčanog sustava te u metaboličkim procesima u jetri i bubrezima, organima ključnima za preradu i izlučivanje tvari iz organizma.

Medicinska ispitivanja potvrdila su izuzetnu ljekovitost kefira

Fotograv Di Antonio Gravante/sci/Science Photo Library Via Afp

Kefir jem također, vrijedan izvor minerala važnih za koštani sustav. Sadrži kalcij i magnezij, koji su ključni za razvoj i održavanje kostiju i zuba, dok fosfor sudjeluje u iskorištavanju makronutrijenata i proizvodnji energije.

U kontekstu masnoća, ističe se da mliječna mast u kefiru dolazi u relativno malim količinama te da dio kolesterola tijekom fermentacije razgrađuju mikroorganizmi. Zbog toga se kefir često spominje kao dio prehrane usmjerene na održavanje povoljne razine kolesterola u krvi.

Neka istraživanja upućuju i na moguću ulogu kefira u regulaciji glukoze u krvi kod osoba s poremećajima metabolizma šećera, no u tom kontekstu važan je odabir proizvoda bez dodatih šećera. Sadržaj proteina može pridonijeti duljem osjećaju sitosti, što je korisno u kontroli tjelesne mase.

I sad vas još samo zanima kako ga napraviti kod kuće, zar ne? 

Za to će vam biti potrebna samo dva sastojka - mlijeko i kefirna zrnca. Zrnca su zapravo zajednica bakterija i kvasaca koja provodi fermentaciju. Mogu se nabaviti od drugih uzgajivača ili kupiti u trgovinama zdrave hrane i putem interneta.

Kefirna zrnca hrane se mlijekom 

Becky Lawton/Foodcollection Via Afp

Sam postupak je prilično jednostavan. Zrnca se najprije procijede i isperu pod mlazom vode, najbolje u plastičnom cjedilu jer se često savjetuje izbjegavati metal. Nakon toga stave se u čistu staklenu posudu i preliju mlijekom, ali ne do samog vrha kako bi ostalo mjesta tijekom fermentacije. Posuda se lagano pokrije, bez čvrstog zatvaranja, i ostavi na sobnoj temperaturi.

Vrijeme fermentacije ovisi o količini zrnaca i temperaturi. Uobičajeno je oko 24 sata, dok je ljeti proces brži. Dulja fermentacija daje gušći i kiseliji napitak. Kada se postigne željena gustoća i okus, kefir se procijedi, a zrnca se odvoje bez gnječenja. Ako napitak još nije dovoljno gust ili kiseo, može se ostaviti dodatnih 12 do 24 sata za takozvanu sekundarnu fermentaciju.

I na kraju, spomenimo stavku koja je vrlo bitna za proizvodnju kefira kod kuće, a to je briga o kefirnim zrncima. Nakon svake uporabe zrnca treba nježno isperati pod mlazom vode u plastičnom cjedilu, bez puno pritiskanja i gnječenja, nakon čega se pospremaju u staklenku s vodom i vraćaju u hladnjak. Važno ih je ne ostaviti predugo bez hrane (u vidu mlijeka) pa se preporučuje držati ih u vodi dulje od otprilike tjedan dana.