Ljudi koji ne jedu meso možda imaju manju vjerojatnost da dožive 100 godina u odnosu na one koji ga konzumiraju, pokazuje novo istraživanje. No prije nego što preispitate prehranu temeljenu na biljkama, važno je sagledati širi kontekst.
Istraživanje o kojem piše Chloe Casey, predavačica nutricionizma s Sveučilište Bournemouth u Velikoj Britaniji za Conversation je pratilo više od 5.000 kineskih odraslih osoba starijih od 80 godina, uključenih u Studiju zdravog i dugovječnog starenja, nacionalno reprezentativno istraživanje koje traje od 1998. godine. Do 2018. pokazalo se da su osobe koje ne jedu meso rjeđe postajale stogodišnjaci u usporedbi s mesojedima.
Na prvi pogled to djeluje suprotno desetljećima istraživanja koja potvrđuju da je prehrana temeljena na biljkama korisna za zdravlje. Vegetarijanska prehrana dosljedno se povezuje s manjim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i pretilosti, dijelom zbog većeg unosa vlakana i manjeg unosa zasićenih masti.
Pa u čemu je stvar?
Stariji ispitanici
Ova studija usredotočila se isključivo na osobe starije od 80 godina, čije se prehrambene potrebe znatno razlikuju od potreba mlađih ljudi. S godinama se smanjuje potrošnja energije, a često opadaju mišićna masa, gustoća kostiju i apetit, što povećava rizik od pothranjenosti i krhkosti organizma.
Većina dokaza o zdravstvenim prednostima prehrane bez mesa dolazi iz istraživanja na mlađim odraslim osobama, a ne na vrlo staroj i često krhkoj populaciji. Neka istraživanja upućuju na to da starije osobe koje ne jedu meso imaju veći rizik od prijeloma, dijelom zbog nižeg unosa kalcija i proteina.
U kasnijoj životnoj dobi prioriteti se mijenjaju. Umjesto dugoročnog sprječavanja kroničnih bolesti, naglasak se stavlja na očuvanje mišićne mase, sprječavanje gubitka tjelesne težine i osiguravanje visoke nutritivne vrijednosti svakog obroka.
Stoga nalazi ove studije vjerojatno odražavaju prehrambene izazove duboke starosti, a ne problem same biljne prehrane. To ne umanjuje dobro poznate zdravstvene koristi takve prehrane za mlađe i zdravije osobe.
Ključna uloga tjelesne težine
Važan detalj: manja vjerojatnost doživljavanja 100. godine među osobama koje ne jedu meso zabilježena je isključivo kod onih koji su bili pothranjeni ili premršavi. Kod starijih osoba zdrave tjelesne težine takva povezanost nije pronađena.
Pothranjenost u starijoj dobi već je snažno povezana s većim rizikom od krhkosti i smrtnosti, pa se tjelesna težina nameće kao ključan čimbenik u tumačenju rezultata.
Treba imati na umu i da je riječ o opservacijskoj studiji, što znači da pokazuje povezanost, ali ne i uzročno-posljedičnu vezu. Činjenica da se dvije pojave javljaju zajedno ne znači da jedna uzrokuje drugu.
Nalazi se uklapaju i u tzv. "paradoks pretilosti“ u starijoj dobi, prema kojem je nešto viša tjelesna težina često povezana s boljim preživljenjem u kasnijim godinama.
Zanimljivo je i da se smanjena vjerojatnost doživljavanja 100. godine nije uočila kod osoba koje su u prehranu uključivale ribu, mliječne proizvode ili jaja. Te namirnice osiguravaju važne nutrijente za očuvanje mišića i kostiju, poput kvalitetnih proteina, vitamina B12, kalcija i vitamina D.
Starije osobe koje su konzumirale takvu prehranu imale su jednaku vjerojatnost da dožive 100 godina kao i mesojedi. Autori studije zaključuju da umjeren unos namirnica životinjskog podrijetla može pomoći u sprječavanju pothranjenosti i gubitka mišićne mase u vrlo staroj dobi u usporedbi s isključivo biljnom prehranom.
Umjesto rasprave o tome koja je prehrana "najbolja“, ključna poruka je da prehranu treba prilagoditi životnoj dobi. Energetske potrebe s godinama opadaju, ali potrebe za nekim nutrijentima rastu, piše Conversation.
Starijim osobama i dalje su nužni dovoljni unosi proteina, vitamina B12, kalcija i vitamina D, osobito radi očuvanja mišićne mase i sprječavanja krhkosti. U starijoj dobi sprječavanje pothranjenosti i gubitka težine često postaje važnije od dugoročne prevencije kroničnih bolesti.
Biljna prehrana i dalje može biti zdrav izbor, ali u kasnijoj životnoj dobi zahtijeva pažljivo planiranje i ponekad dodatke prehrani kako bi se osigurala nutritivna ravnoteža.
Zaključno, prehrambene potrebe u 90. godini života znatno se razlikuju od onih u 50., godini a prehrambene preporuke trebaju pratiti te promjene. Ono što vam danas odgovara možda će se s godinama morati prilagoditi i to je sasvim normalno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....