Zdravlje crijeva posljednjih je godina iz fokusa "obične probave" preraslo u jednu od ključnih tema suvremene medicine. Danas se sve češće govori o tome da crijeva nisu samo probavni organ nego središnje mjesto imuniteta, regulator upalnih procesa i važna karika u povezanosti tijela i mozga. Sve je više dokaza da stanje crijevne flore utječe na raspoloženje, razinu energije, pa čak i na razvoj kroničnih bolesti poput dijabetesa i bolesti srca.
Na zdravlje crijeva utječe niz čimbenika - genetika, stres, san, kretanje - ali gastroenterolozi se slažu u jednom: ništa ne djeluje tako izravno i snažno kao ono što svakodnevno jedemo. Hrana može hraniti dobre bakterije i jačati crijevnu barijeru, ali ih može i ozbiljno narušiti.
Upravo zato su gastroenterolozi, čije preporuke prenosi Parade, analizirali prehrambene navike koje najviše pomažu zdravlju crijeva, ali i upozorili na jednu vrstu mesa koju bi, prema njihovim riječima, trebalo svesti na minimum ili u potpunosti izbaciti.
Zašto je crijevni mikrobiom toliko važan?
U našim crijevima žive trilijuni mikroorganizama - bakterija, virusa i gljivica - koji zajedno čine crijevni mikrobiom. Kada je on raznolik i u ravnoteži, pomaže u razgradnji hrane, proizvodnji vitamina, regulaciji upala i jačanju imuniteta.
No kada se ta ravnoteža naruši, posljedice se ne osjećaju samo u želucu. Javljaju se nadutost, zatvor ili proljev, ali i kronični umor, pad otpornosti, loše raspoloženje, pa čak i veća sklonost upalnim i metaboličkim bolestima.
Sve više istraživanja pokazuje da je prehrana bogata biljnom hranom jedan od najsnažnijih saveznika zdravog mikrobioma. Povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice sadrže vlakna i polifenole koje ljudski organizam sam ne probavlja, ali ih zato "jedu" dobre crijevne bakterije. Njihovim fermentiranjem nastaju spojevi koji smanjuju upalu i jačaju zaštitnu sluznicu crijeva.
Biljna prehrana i meso - gdje je stvarni problem?
Gastroenterolozi naglašavaju da zdrava prehrana ne znači nužno potpuno izbacivanje mesa. Problem nastaje onda kada meso postane glavna stavka gotovo svakog obroka, dok povrće i vlakna ostaju tek simboličan dodatak na tanjuru.
Studije pokazuju da ljudi koji se hrane pretežito biljnom hranom, bilo da su vegetarijanci, vegani ili fleksitarijanci, imaju raznolikiji i otporniji mikrobiom. Razlog je jednostavan: meso ne sadrži vlakna, a upravo je njihov kronični manjak jedan od glavnih neprijatelja zdravih crijeva.
Najgora vrsta mesa za crijeva
Ako već biramo meso, gastroenterolozi upozoravaju da nisu sve vrste jednako štetne. Posebno problematični su ultra prerađeni mesni proizvodi poput hrenovki, kobasica, slanine, pašteta, salama i raznih suhomesnatih narezaka.
Takvi proizvodi često sadrže nitrate, konzervanse, pojačivače okusa i druge aditive koji mogu potaknuti upalne procese u crijevima. Redovita konzumacija prerađenog mesa povezuje se sa smanjenjem broja korisnih bakterija, povećanom propusnošću crijevne stijenke i narušavanjem ravnoteže mikrobioma.
Dodatni problem je i način pripreme. Prerađeno meso pečeno ili grilano na visokim temperaturama stvara spojeve koji dodatno opterećuju probavni sustav i mogu pojačati upalne reakcije.
Opcije povoljnije za crijeva
Kada se meso ipak nađe na jelovniku, stručnjaci savjetuju da se bira neprerađeno i nemasno meso poput piletine ili puretine, i to u umjerenim količinama.
Posebno se ističe riba, osobito masna riba bogata omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos, sardine, skuša. Omega-3 masnoće poznate su po snažnom protuupalnom djelovanju, a istraživanja pokazuju da riba može pozitivno utjecati na sastav crijevnog mikrobioma i smanjiti rizik od kroničnih upala.
Lekcije iz Plavih zona
Zanimljivo je da se slični prehrambeni obrasci pojavljuju i u takozvanim Plavim zonama, dijelovima svijeta u kojima ljudi često dožive duboku starost uz relativno dobro zdravlje. Ondje se meso rijetko jede svakodnevno i gotovo nikada nije glavna zvijezda tanjura. Prehrana se temelji na povrću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama, dok je meso povremeni dodatak, a ne temelj obroka.
Poruka gastroenterologa je jasna - nije ključ u potpunom odricanju, nego u pametnoj ravnoteži. Smanjenje unosa prerađenog mesa, povećanje udjela biljne hrane i pažljiv odabir izvora proteina mogu značajno poboljšati zdravlje crijeva. A kada crijeva rade kako treba, korist osjeća cijelo tijelo – od probave i imuniteta, do energije i općeg osjećaja dobrobiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....