Kako smršavjeti i produljiti životni vijek jednostavnom promjenom u prehrani; ove proizvode treba izbaciti iz jelovnika

Nova studija objavljena u časopisu Clinical Nutrition pokazuje da značajna poboljšanja zdravlja ne ovise toliko o tome jedemo li meso ili biljnu hranu, nego od izbacivanja ultraprerađenih namirnica.

Svi želimo živjeti dugo, ali što je sa zdravim životom? Koncept "zdravstvenog vijeka" odnosi se na godine koje provodimo u dobrom zdravlju, bez kroničnih bolesti. To je cilj koji mnogi od nas dijele, a naše metaboličko zdravlje ima ulogu u njegovu postizanju. Kako starimo, naša kardiometabolička funkcija – čija je ključna uloga održavanje normalnog krvnog tlaka, razine šećera i masnoća u krvi – često opada, piše Klix.ba.

Nedavna studija objavljena u časopisu Clinical Nutrition pruža uvjerljive dokaze o tome kako promjene u prehrani mogu poboljšati zdravlje.

Istraživači s Državnog sveučilišta Južne Dakote istraživali su kako kvaliteta prehrane utječe na metaboličko zdravlje kod odraslih osoba starijih od 65 godina. Osmislili su 18-tjedno praćenje, nasumično kontrolirano, u kojem su sudionicima osigurali sve obroke. Ovaj kontrolirani pristup prehrani omogućio im je da precizno prate što je tko jeo.

Drastično smanjenje ultraprerađene hrane

Tako je 36 sudionika podijeljeno u dvije skupine, od kojih je svaka slijedila jednu dijetu osam tjedana prije nego što je prešla na drugu. Obje su dijete osmišljene u skladu s prethodnim Smjernicama za prehranu Amerikanaca, 2020. – 2025., ali su se razlikovale po primarnom izvoru proteina:

Prva dijeta sadržavala je minimalno prerađenu nemasnu svinjetinu kao primarni izvor proteina. Osmišljena je s naglaskom na biljnu prehranu, s puno povrća, voća, cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda poput jogurta i mlijeka, plus jaja.

Druga dijeta bila je fokusirana na leću kao primarni izvor proteina. Ovaj obrazac uključivao je grah, slanutak, grašak i razna jela na bazi leće, dopunjena mliječnim proizvodima (svježeg sira, procijeđenog jogurta, grčkog tipa, ili mlijeka), jajima, povrćem, voćem i cjelovitim žitaricama.

Prehrana koja je uključivala slanutak, grah, grašak i razna jela na bazi leće pokazala se dobrom za gubitak kilograma i dugovječnost 

Afp

Najvažniji dio studije bio je da su obje dijete drastično smanjile količinu ultraprerađene hrane koju je prosječni sudionik inače konzumirao. Na početku studije gotovo 50 posto dnevnih kalorija sudionika dolazilo je od ultraprerađene hrane. Tijekom intervencije unos je smanjen na samo 11 do 14 posto.

Za vrijeme studije istraživači su pratili ključne zdravstvene markere, poput tjelesne težine, tjelesne masti, šećera u krvi, kolesterola i razine određenih hormona koji reguliraju metabolizam.

Rezultati su bili iznenađujuće konzistentni u obje skupine koje su se pridržavale dijete. Usprkos tome što im nije rečeno da ograniče unos kalorija, sudionici su prirodno unosili manje kalorija i osjetili su poboljšanja u zdravlju. To ukazuje na to da koristi nisu bile u odabiru mesa ili leće, nego u odbacivanju mnogih ultraprerađenih namirnica u korist cjelovitih, minimalno prerađenih namirnica.

Gubitak težine bez namjernog držanja dijete

Evo nekih od ključnih nalaza:

Gubitak težine: Sudionici su tijekom studije izgubili u prosjeku 3,8 do 4,4 kilograma bez namjernog držanja dijete.

Smanjena masnoća: Visceralna masnoća, štetna masnoća koja okružuje organe, smanjena je za oko 13 posto. Ukupna tjelesna masnoća također se značajno smanjila.

Poboljšana osjetljivost na inzulin: Inzulinska rezistencija, preteča dijabetesa tipa 2, smanjena je za 24 posto. To znači da su tijela sudionika puno bolje upravljala šećerom u krvi.

Bolja razina kolesterola: Sudionici su primijetili značajno smanjenje ukupnog kolesterola i LDL ("lošeg") kolesterola – ta smanjenja mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti.

Povoljne hormonske promjene: Studija je uočila promjene u dva ključna metabolička hormona. FGF21, hormon povezan s regulacijom energije i dugovječnošću, povećao se. Istovremeno se leptin, hormon koji signalizira sitost i povezan je s tjelesnom masnoćom, smanjio.

Ultraprerađena hrana, poput pakiranih grickalica, zaslađenih napitaka, brze hrane i gotovih obroka, izvor je dodanog šećera, nezdravih masti i prekomjernih količina soli (ilustracija) 

Afp

Nalazi ove studije pokazuju da možda ne morate slijediti strogu, restriktivnu dijetu kako biste poboljšali svoje zdravlje. Ključno je fokusirati se na kvalitetu prehrane. Ultraprerađena hrana, poput pakiranih grickalica, zaslađenih napitaka, brze hrane i gotovih obroka, pripremljena je da bude ukusna, ali često nema esencijalne hranjive tvari, a istovremeno je izvor dodanog šećera, nezdravih masti i prekomjernih količina soli.

Zamjenom ovih ultraprerađenih namirnica cjelovitim ili minimalno prerađenim namirnicama možete znatno utjecati na svoje blagostanje. Studija također pokazuje da ove prednosti možete postići različitim prehrambenim navikama, bez obzira na to jedete li meso ili preferirate vegetarijansku prehranu. Zajednička je nit naglasak na cjelovitim namirnicama, koje vam mogu pomoći da svakodnevno unosite hranjive tvari koje su vam potrebne, piše Klix.ba.