Zdravlje srca u mlađim godinama rijetko je u fokusu, no nakon 60. godine postaje jedan od najvažnijih prioriteta. Rizik od kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara značajno raste s godinama, a upravo su bolesti srca i krvnih žila i dalje vodeći uzrok smrtnosti u starijoj populaciji. Iako se često smatra da su srčani problemi neizbježan dio starenja, znanstvena istraživanja pokazuju da životne navike mogu imati snažan utjecaj na zdravlje srca čak i u kasnijoj životnoj dobi, piše Parade.
Dob sama po sebi predstavlja neovisan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, a dodatno ga pojačavaju genetika, spol, razina tjelesne krhkosti i pretilost. S vremenom krvne žile postaju kruće i uže, dok se srčani mišić zadebljava i gubi dio svoje učinkovitosti. Takve promjene otežavaju pumpanje krvi, povećavaju krvni tlak i stvaraju dodatno opterećenje za srce. Posljedice se često očituju kroz umor, kratkoću daha i smanjenu izdržljivost, čak i pri svakodnevnim aktivnostima.
Iako starenje ne možemo zaustaviti, važno je znati da kronološka dob nije isto što i biološka dob. Biološka dob odražava stanje stanica i tkiva te način na koji tijelo stari na staničnoj razini. Ovisno o prehrani, snu i životnim navikama, biološka dob može biti znatno mlađa ili starija od one upisane u dokumentima.
Prema riječima liječnika, postoji jedna vrlo česta navika koja ubrzano stari srce, čak i više nego pušenje, a to je kronični nedostatak sna. Dr. Beverly J. Fang, specijalistica psihijatrije sa Sveučilišta u Marylandu, ističe da je dugotrajna neispavanost povezana s povećanim rizikom od povišenog krvnog tlaka, osobito kod osoba koje spavaju manje od pet sati po noći. Neka istraživanja pokazuju da je taj učinak posebno izražen kod žena.
Kada tijelo ne dobiva dovoljno sna, dolazi do poremećaja sustava koji reguliraju krvni tlak. Aktivira se simpatički živčani sustav, poznat kao odgovor "bori se ili bježi", što povisuje broj otkucaja srca i tlak. Istovremeno rastu razine kortizola, hormona stresa, a izostaje prirodno noćno snižavanje krvnog tlaka koje je ključno za oporavak srca.
Kardiolog dr. Jack Wolfson upozorava na to da manjak sna narušava i funkciju endotela, unutarnjeg sloja krvnih žila, zbog čega one postaju kruće i gube sposobnost opuštanja. Dugoročno, loš san povećava rizik od srčanog i moždanog udara te zatajenja srca. Uz to, kronična neispavanost potiče upalne procese u tijelu, oštećuje krvne žile, ubrzava stvaranje naslaga i može destabilizirati postojeće plakove, što je jedan od najčešćih okidača srčanog udara.
Nedostatak sna također remeti cirkadijalni ritam, unutarnji biološki sat, što dodatno narušava regulaciju krvnog tlaka i metabolizma. Prema mišljenju stručnjaka, upravo zbog kombinacije hormonalnih poremećaja, upala i metaboličkih promjena, kronični manjak sna može ubrzati starenje srca čak više nego pušenje.
Još jedan problem povezan s lošim snom je povećan rizik od debljanja. Nedostatak sna remeti hormone gladi i sitosti, povećava razinu grelina, koji potiče apetit, a smanjuje leptin, koji signalizira sitost. Posljedica su pojačane žudnje za kaloričnom hranom bogatom ugljikohidratima i mastima, lošija regulacija šećera u krvi te veći rizik od dijabetesa, što dodatno opterećuje srce.
Kada smo umorni, teže pronalazimo motivaciju za kretanje i tjelesnu aktivnost, što dodatno povećava rizik od pretilosti i kardiovaskularnih bolesti. Zbog svega navedenog, kvalitetan i redovit san ključan je za zdravlje srca.
Stručnjaci savjetuju odlazak na spavanje nakon zalaska sunca, buđenje uz dnevno svjetlo, izbjegavanje ekrana u večernjim satima te izlaganje prirodnom svjetlu tijekom dana. Ako imate problema sa snom, važno je potražiti uzrok i početi ga rješavati što prije, jer zdrav san nije luksuz, već temelj zdravog srca, piše Parade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....