Manjak vitamina D znači da organizam nema dovoljnu količinu ovog ključnog vitamina koji je nužan za zdravlje kostiju i pravilno funkcioniranje tijela. Vitamin D omogućuje apsorpciju kalcija, magnezija i fosfora iz hrane te pomaže u održavanju ravnoteže kalcija u krvi. Kada ga nema dovoljno, tijelo povlači kalcij iz kostiju, što dugoročno može dovesti do njihova slabljenja.
Poznat kao "vitamin sunca", vitamin D nastaje u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti, a u manjoj količini nalazi se i u namirnicama poput masne ribe, ribljeg ulja, žumanjaka i obogaćenih mliječnih proizvoda. Unatoč tome, velik broj ljudi ne unosi dovoljne količine ovog vitamina, piše WebMD.
Kako nedostatak vitamina D utječe na zdravlje
Nedostatak vitamina D kod djece može uzrokovati rahitis i poremećaje u razvoju kostiju, dok se kod odraslih najčešće povezuje s osteoporozom i povećanim rizikom od prijeloma. Niska razina vitamina D povezana je i s većim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, depresije, multiple skleroze, dijabetesa tipa 2 te pojedinih vrsta raka.
Osim toga, vitamin D ima važnu ulogu u funkcioniranju imunosnog i živčanog sustava, kao i u radu mišića, zbog čega njegov manjak može imati šire posljedice na opće zdravlje.
Simptomi koji mogu upućivati na manjak
Simptomi manjka vitamina D kod odraslih često su blagi i nespecifični. Najčešće se javljaju umor, bolovi u kostima i zglobovima, osobito u leđima, gubitak koštane mase, slabost mišića i grčevi. Kod nekih osoba mogu se pojaviti i promjene raspoloženja, uključujući depresiju.
Kod djece su simptomi izraženiji zbog rasta i razvoja, a mogu uključivati bolne i slabe mišiće, nepravilno oblikovane kosti, deformacije zglobova i usporen rast.
Zašto dolazi do nedostatka vitamina D
Do manjka vitamina D može doći zbog više razloga. Nedovoljno izlaganje suncu, život u sjevernijim krajevima, zimski mjeseci i česta uporaba zaštitnih krema smanjuju proizvodnju vitamina D u koži. Osobe s tamnijom kožom proizvode manje vitamina D jer melanin smanjuje djelovanje UVB zraka.
Problemi s jetrom ili bubrezima mogu ometati pretvorbu vitamina D u njegov aktivni oblik, dok bolesti probavnog sustava poput celijakije ili Crohnove bolesti smanjuju njegovu apsorpciju. Određeni lijekovi, pretilost te operacije smanjenja želuca dodatno povećavaju rizik od deficita.
Kako se utvrđuje manjak vitamina D
Razina vitamina D u organizmu mjeri se krvnim testom kojim se određuje koncentracija 25-hidroksivitamina D. Vrijednosti ispod 12 nanograma po mililitru smatraju se nedostatnima, dok se optimalne razine razlikuju ovisno o dobi i zdravstvenom stanju.
Liječnici ne preporučuju rutinsko testiranje svima, ali ga savjetuju osobama s rizičnim čimbenicima ili simptomima.
Liječenje i nadoknada vitamina D
U slučaju utvrđenog manjka, liječnici najčešće preporučuju dodatke vitamina D, najčešće u obliku vitamina D3. Doza ovisi o stupnju deficita i individualnim čimbenicima, a razine se u većini slučajeva normaliziraju unutar šest do osam tjedana redovite suplementacije.
Nakon postizanja normalnih vrijednosti često se preporučuje održavajuća doza kako bi se spriječio ponovni pad razine vitamina D.
Kako spriječiti manjak vitamina D
Prevencija uključuje uravnoteženu prehranu bogatu namirnicama koje sadrže vitamin D, umjereno i sigurno izlaganje suncu te, po potrebi, uzimanje dodataka prehrani. Redovita briga o razini vitamina D može imati velik utjecaj na dugoročno zdravlje kostiju i opće stanje organizma, piše WebMD.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....