Novo istraživanje Consumer Reports (CR) otkrilo je da mnogi popularni proteini u prahu i shakeovi sadrže visoke razine olova. Izvještaj CR-a otkrio je da je više od dvije trećine od 23 testirana proizvoda premašilo sigurnosni prag neprofitne organizacije, koji iznosi 0,5 µg (mikrograma) po porciji, prenosi Healthline. Najveće razine olova pronađene su u prahovima na biljnoj bazi. U više od dvije trećine analiziranih proizvoda, jedna porcija sadržavala je više olova nego što stručnjaci za sigurnost hrane CR-a smatraju sigurnim za dnevnu konzumaciju, neki i više od 10 puta.
"Zabrinjavajuće je što su ovi rezultati čak gori nego kad smo posljednji put testirali", naveo je Tunde Akinleye, kemičar i istraživač sigurnosti hrane CR-a koji je vodio projekt testiranja, u izvještaju.
Pregledom 23 proteina u prahu i napitaka bez recepta, izvještaji potrošača otkrili su zabrinjavajuće rezultate. Gotovo sedam od deset proizvoda premašilo je referentnu razinu olova od 0,5 mikrograma po porciji (korištenu kao prag zabrinutosti), a u nekim slučajevima količina olova bila je čak deset puta veća od toga praga.
Među proizvodima s najvišim koncentracijama olova našli su se: Naked Nutrition Vegan Mass Gainer (7,7 mcg olova po porciji) i Huel Black Edition (6,3 mcg). Ostali proizvodi, poput Garden of Life Sport Organic Plant-Based Proteina i Momentous 100% Plant Protein, imali su koncentracije olova četiri do šest puta veće od prihvatljivog praga zabrinutosti. Poznato je da čak i koncentracije olova u krvi od 3,5 mcg mogu biti povezane s smanjenjem inteligencije kod djece, problemima u ponašanju i poteškoćama u učenju.
Na što obratiti pažnju na etiketama proteina u prahu
Kada razmatrate suplementaciju proteinima u prahu, važno je pažljivo čitati nutritivne oznake. Posebnu pozornost treba obratiti na biljne proteine, budući da će imati veći udio olova jer biljke izravno apsorbiraju teške metale iz tla. Također, proizvodi poput gainera koji se koriste za dobitak mišične i tjelesne mase, u većim veličinama porcija imat će više teških metala nego standardni proteini u prahu. Izvori onečišćujućih tvari su različiti.
S jedne strane, olovo prisutno u tlu i vodi može se nakupljati u usjevima poput graška (koji je osnova mnogih biljnih proteina). S druge strane, određeni industrijski procesi (kao što su procesna voda, strojevi ili rukovanje) mogu dodati dodatne tragove olova. Okus također ima značajnu ulogu, a čokoladni okusi tih proizvoda također će imati više olova zbog dodavanja kakaa.
Na što obratiti pozornost pri kupnji proteina:
Provjerite etikete: Ako su proizvod testirale neovisne organizacije, na etiketi će biti označen logotip tih organizacija.
Pazite na "tvrdnje": Ako proizvod tvrdi da je "organically certified" (certificiran kao organski), to ne znači nužno da je siguran od kontaminacija, jer čak i organski proizvodi mogu sadržavati teške metale zbog načina na koji biljke apsorbiraju elemente iz tla.
Pratite regulative: Ako proizvod sadrži teške metale poput olova, provjerite je li njegova koncentracija unutar zakonski dopuštenih granica prema regulativama Europske komisije (kao što je Regulativa (EU) 2023/915 o maksimalnim dopuštenim količinama kontaminanata).
Kupujte od provjerenih brendova: Brendovi koji se pridržavaju visokih standarda sigurnosti hrane često se podvrgavaju testiranjima od strane trećih strana, a to možete vidjeti na njihovim etiketama ili službenim stranicama.
Trovanje olovom opasno je za zdravlje
Olovo je prirodno prisutni otrovni metal u Zemljinoj kori. Njegova široka uporaba prouzročila je opsežno onečišćenje okoliša, ljudsku izloženost i značajne probleme javnog zdravlja širom svijeta. Glavni izvori onečišćenja okoliša uključuju rudarenje, taljenje, proizvodnju i reciklažu, te uporabu olova u različitim proizvodima.
Izloženost olovu može utjecati na više sustava u tijelu i posebno je štetna za malu djecu i žene u reproduktivnoj dobi. Olovo se distribuira u mozak, jetru, bubrege i kosti, a pohranjuje se u zubima i kostima, gdje se može nakupljati tijekom vremena. Izloženost olovu procjenjuje se mjerenjem olova u krvi. U 2021. godini izloženost olovu bila je uzrok više od 1,5 milijuna smrti diljem svijeta, uglavnom zbog kardiovaskularnih učinaka. Ne postoji razina izloženosti olovu za koju je poznato da je bezopasna.
Izloženost olovu u ljudskom organizmu uglavnom nastaje kroz profesionalne i okolišne izvore. To uključuje inhalaciju olovnih čestica koje nastaju spaljivanjem materijala koji sadrže olovo, kao što su taljenje, reciklaža, uklanjanje olovne boje i plastičnih kabela, te unos kontaminiranog prašine, tla, vode ili hrane. Mala djeca su posebno osjetljiva na trovanje olovom jer mogu apsorbirati do četiri-pet puta više olova nego odrasli kroz uneseni iznos. Osim toga, dječja prirodna znatiželja i njihovo ponašanje koje uključuje česta "ruka-usna" i "objekti-usna" ponašanja povećavaju rizik od izloženosti olovnoj prašini, tlu i boji.
Nakon ulaska u tijelo, "ide" svugdje
Olovo uzrokuje dugoročnu štetu kod odraslih, uključujući povećan rizik od visokog krvnog tlaka, kardiovaskularnih problema i oštećenja bubrega. Izloženost olovu tijekom trudnoće može uzrokovati smanjen rast fetusa i prijevremeni porod.
Nakon što olovo uđe u tijelo, distribuira se u organe poput mozga, bubrega, jetre i kostiju. Olovo se pohranjuje u zubima i kostima, gdje se nakuplja tijekom vremena. Olovo pohranjeno u kostima može se osloboditi u krv tijekom trudnoće, čime se izlaže fetus. Djeca koja su pothranjena posebno su osjetljivija na olovo jer ga apsorbiraju više ako im nedostaju drugi hranjivi sastojci, posebno kalcij i željezo.
Olova imamo u igračkama, pa i u kozmetici
Većina globalne potrošnje olova koristi se za proizvodnju olovnih akumulatora za motorna vozila. Olovo se koristi u mnogim proizvodima, uključujući pigmente, boje, lem, vitraže, olovni kristal, streljivo, keramičke glazure, nakit, igračke, neke tradicionalne kozmetičke proizvode i tradicionalne lijekove. Olovo može kontaminirati pitku vodu kroz vodovodne sustave koji sadrže olovne cijevi, lemove i spojnice.
Ima ga i u hrani
Bioakumulacija se odnosi na nakupljanje olova u jednom organizmu zbog unosa iz okoliša, uključujući tlo, vodu ili hranu, a nastaje kada brzina unosa olova premaši brzinu izlučivanja. Biomagnifikacija je još jedan pojam vezan uz bioakumulaciju, koji opisuje povećanje koncentracija olova na razinama u hranidbenom lancu. Brojni istraživači dokumentirali su bioakumulaciju u biljkama, ribi i drugim organizmima koji se kasnije konzumiraju od strane ljudi u hranidbenom lancu, što dovodi do biomagnifikacije. Stoga ovi procesi značajno doprinose ljudskoj izloženosti.
Unos hrane i vode igra važnu ulogu u ljudskoj izloženosti olovu. Tlo u blizini elektroničkih pogona ili topionica pokazalo je povećane koncentracije, što dovodi do prisutnosti visokih razina olova u biljkama, žitaricama, mesu i mlijeku proizvedenim u tim područjima.
Povećava rizik od moždanog udara
Olovo je identificirano kao najviše povezani metal s kardiovaskularnim bolestima, uključujući ishemičnu bolest srca, hipertenzivnu kardiopatiju i moždani udar.
Značajan broj epidemioloških dokaza sugerira povezanost između kardiovaskularnog rizika i izloženosti olovu, međutim, osnovni mehanizmi kojima izloženost olovu pogoršava kardiovaskularni rizik još nisu u potpunosti razjašnjeni, što zahtijeva daljnja istraživanja. Kardiovaskularni učinci olova obično započinju s hipertenzijom.Također, hipertenzija uzrokovana trudnoćom povezana je s izloženošću olovu.
Također postoje povezanosti s rizikom od ateroskleroze, moždanog udara, periferne arterijske bolesti, koronarne bolesti, hipertrofije ventrikula i aritmije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....