Ovo vam možda remeti san, a da ni ne znate: znanstvenici su na pragu otkrića, sve kreće iz naših usta i crijeva?

Znanstvenici žele koristiti bakterije koje žive u vašim crijevima i ustima kako bi vam pomogli da bolje spavate noću.

Dok večeras ležite u krevetu, vaše će tijelo vrvjeti od aktivnosti. Gotovo na svakom centimetru vašeg tijela – i u vama također – milijarde sićušnih organizama se migolje i bore za prostor. Ali ako vas ta užasavajuća misao vjerojatno drži budnima noću, razmislite o ovome: oni bi vam mogli pomoći i da bolje spavate.

Nova istraživanja sugeriraju da zajednice bakterija, virusa i gljivica koje čine mikrobiotu našeg tijela mogu utjecati na naš san. Ovisno o sastavu našeg osobnog mikrobnog ekosustava, količina spavanja može se poboljšati ili pogoršati.

I primamljivo je da bi to moglo ponuditi nove načine rješavanja stanja povezanih sa spavanjem uzrokovanih poremećenim tjelesnim satom, koje znanstvenici koji se bave spavanjem opisuju kao cirkadijalni ritmovi. Dok se mnogi ljudi trenutno oslanjaju na tablete za spavanje kako bi ublažili upornu nesanicu, u budućnosti bi se prijateljske bakterije mogle koristiti kako bi nam pomogle zaspati, pa čak i riješiti opstruktivnu apneju u snu, stanje u kojem se ljudi bore s normalnim disanjem dok spavaju. To bi dalo novo značenje pojmu "higijena spavanja", piše BBC.

"Dugo je prevladavajuća teorija bila da poremećaji spavanja remete naše mikrobiome", kaže Jennifer Martin, profesorica medicine na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu i članica odbora Američke akademije za medicinu spavanja. "Ali neki od dokaza koje sada vidimo ukazuju na to da je vjerojatno riječ o odnosu koji ide u oba smjera."

U svibnju je novo istraživanje predstavljeno na akademskoj konferenciji za znanstvenike koji se bave spavanjem saželo ono što otkriva sve veći broj drugih studija. Otkrilo je da tinejdžeri i mladi odrasli s većom raznolikošću mikroba u ustima imaju tendenciju duljeg sna.

Istraživanja su također pokazala da osobe s medicinski dijagnosticiranom nesanicom imaju nižu bakterijsku raznolikost u crijevima u usporedbi s osobama koje normalno spavaju, što se obično povezuje s manje zdravim imunološkim sustavom i oštećenjima u preradi masti i šećera, što može dovesti do povećanog rizika od dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti. Druga studija, u kojoj se 40 ljudi dobrovoljno javilo da mjesec dana nose uređaje za praćenje sna i da im se analizira crijevni mikrobiom, također je otkrila da je loša kvaliteta sna povezana s manje raznolikom populacijom crijevnih mikroba.

Poremećaj cirkadijalnog ritma

Osim toga, osobe sa socijalnim jetlagom – gdje se njihovi obrasci spavanja tijekom radnog tjedna i vikenda enormno razlikuju – imale su značajno drugačiji crijevni mikrobiom od onih čiji se obrasci spavanja nisu puno razlikovali, prema podacima koje je analizirala britanska zdravstveno-tehnološka tvrtka Zoe.

"Poremećaj cirkadijalnog ritma javlja se kod ljudi koji ostaju budni duže i spavaju vikendom, kod onih koji rade dugo, poput hitnih službi, policije i zaštitara, bolničara i vojske, te kod ljudi koji jedu preblizu vremena za spavanje", kaže Kenneth Wright, profesor integrativne fiziologije na Sveučilištu Colorado Boulder u SAD-u. "To može uzrokovati gastrointestinalne poremećaje i metaboličke bolesti, koje su česte, na primjer, kod radnika u smjenama, a poremećeni mikrobiom može igrati ulogu", ističe on.

Moguće je da osobe s poremećenim snom imaju tendenciju slijediti manje zdravu prehranu, što zatim utječe na njihov mikrobiom, sugerira Sarah Berry, profesorica nutricionističkih znanosti na King‘s Collegeu u Londonu i glavna znanstvenica u Zoe. Navodi druga istraživanja koja Zoe nije provela, a koja su otkrila da osobe koje kratko spavaju imaju tendenciju podsvjesno povećati unos šećera.

"Dio teorije koja stoji iza ovoga je da kada ste loše spavali, centri za nagrađivanje u vašem mozgu su sljedeći dan pojačani, pa tražite to brzo rješenje", kaže ona. "Vaš mozak vas nekako vara da osjećate: ‘U redu, trebaju mi ​​rafinirani ugljikohidrati‘, kako biste dobili taj brzi nalet energije".

No promjena prehrambenih obrazaca kao odgovor na nedostatak sna nije cijela priča. Berry i njezini kolege pronašli su devet vrsta koje su bile veće u brojnosti i osam koje su bile manje zastupljene kod ljudi sa socijalnim jet lagom u usporedbi s onima bez ove varijacije u obrascima spavanja. No, otkrili su da prehrana, čini se, objašnjava promjene u brojnosti samo za četiri od ovih vrsta mikroba.

korelacija bakterija i spavanja

Jaime Tartar, profesorica psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Nova Southeastern na Floridi koja nije bila uključena u Zoe studiju, kaže da je sve više uvjerena da određeni mikrobi igraju izravnu ulogu u snu. Navodi Firmicutes, jednu od najdominantnijih taksonomskih skupina bakterija koje se nalaze u crijevima. U testovima u kojima su Tartar i njezini kolege pratili san i testirali crijevne mikrobe 40 muškaraca, pronašli su 15 različitih skupina bakterija Firmicutes koje su na različite načine korelirale s brojnim pokazateljima spavanja. "Trenutno nemamo sve odgovore, ali čini se da neke mogu poboljšati san, a druge ga mogu pogoršati", kaže ona.

U nekim slučajevima, poremećaji spavanja mogu aktivno potaknuti promjene u tim mikrobnim populacijama oštećujući imunološki sustav i njegovu sposobnost regulacije mikroba, što bi zauzvrat moglo povećati vjerojatnost dugoročnih problema sa spavanjem, piše BBC.

No, istraživači, uključujući Tartara i Martina, sugeriraju da bi neke probleme sa spavanjem mogle pokrenuti i mikrobne neravnoteže u crijevima ili ustima. Vjeruju da određene bakterije mogu aktivno mijenjati kvalitetu sna mijenjajući naše cirkadijalne ritmove – unutarnji tjelesni sat koji upravlja našim snom – i mijenjajući unos hrane, što također utječe na vrijeme koje dobivamo.

Dobro je poznato da prehrana utječe na san. Kada je skupina od 15 zdravih mladića tjedan dana bila na dijeti s visokim udjelom masti i šećera, to je promijenilo električne obrasce njihova mozga tijekom dubokog sna, iako je teško izvući čvrste zaključke iz tako malog uzorka. Slično tome, u eksperimentu u kojem je dobrovoljcima procijenjen san nakon primanja antibiotika, dokazi sugeriraju da je to smanjilo količinu sna bez brzog pokreta očiju, bitan dio ciklusa spavanja gdje naša tijela prolaze kroz popravke i učvršćuju se nova sjećanja i vještine, iako se nalazi nisu odnosili na sve antibiotike, i još jednom, studija je bila mala.

loša prehrana i loše zdravlje zubi

Promjene u ravnoteži naših crijevnih mikroba također mogu promijeniti količine korisnih kemikalija koje proizvode dok pomažu u razgradnji naše hrane. To zauzvrat može utjecati na kvalitetu sna, kaže Tartar.

Znamo, na primjer, da neki crijevni mikrobi proizvode neurotransmitere poput gama-aminomaslačne kiseline, dopamina, norepinefrina i serotonina ili kratkolančane masne kiseline poput butirata, a svi oni igraju ulogu u snu. "Iako se proizvode u crijevima, mogu utjecati na mozak", kaže Tartar.

Ako se brojnost tih mikroba smanji, vjerojatno će se smanjiti i njihov kemijski utjecaj na mozak, dok se drugi mikrobi koji koriste hranu poput zasićenih masti i šećera za sintezu upalnih molekula mogu razmnožavati. Smatra se da su neke od ovih upalnih kemikalija, uključujući određene žučne kiseline, sposobne poremetiti cirkadijalne ritmove mozga.

Martin kaže da je isto vjerojatno istina i za oralni mikrobiom. Povećana upala, uzrokovana mikrobima što bujaju kod ljudi koji imaju lošu prehranu ili loše zdravlje zubi, mogla bi povećati rizik od problema kod tih pojedinaca, uključujući opstruktivnu apneju u snu, kod koje se stijenke grla opuštaju tijekom spavanja, prekidajući normalno disanje.

"Ako je mikrobiom neuravnotežen, to bi moglo dovesti do lokalne i sistemske upale koja može uzrokovati sužavanje dišnih putova, oslobađanje hormona stresa i mnogo toga što potom ometa san u budućnosti", kaže Martin. Suženi ili blokirani dišni putovi mogu dovesti do opstruktivne apneje u snu i hrkanja.

Imajući sve to na umu, moguće je da bi probiotici (tablete koje daju ciljani bakterijski soj) ili prebiotici (neprobavljivi sastojci hrane koji selektivno hrane korisne crijevne bakterije) mogli pomoći u liječenju određenih poremećaja spavanja. Tartar ističe jednu studiju koja je pokazala kako je određeni probiotik, soj Lactobacillus casei Shirota, poboljšao san u usporedbi s placebom u skupini od 94 studenta medicine dok su prolazili kroz stresno razdoblje u akademskoj godini.

nedokazana učinkovitost u trgovini zdrave hrane

Berry kaže da je Zoe nedavno završila šestotjedno ispitivanje u kojem je sudjelovalo 399 zdravih odraslih osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva u projektu pod nazivom BIOME studija. Istraživanje, koje je još uvijek u fazi stručne recenzije, vidjelo je da su sudionici primali jednu od tri namirnice. Jedna skupina dobila je "super gorivo za mikrobiom" - prebiotsku mješavinu koja sadrži više od 30 različitih sastojaka cjelovitih namirnica, od ploda baobaba do lavlje grive. Druga skupina primala je dnevni probiotik u obliku bakterije L. rhamnosus. Posljednja skupina dobila je krutone od kruha s ekvivalentnim kalorijama kao i prebiotska mješavina kao kontrolu. U usporedbi s grupom koja je primala krutone, veći udio onih koji su primali prebiotičku mješavinu iskusio je poboljšani san, iako se to temeljilo na samoprocjenama, a ne na objektivnim mjerenjima.

Martin, iako zaintrigirana takvim rezultatima, naglašava potrebu za većim, robusnijim ispitivanjima koja uspoređuju prebiotičke ili probiotičke intervencije s postojećim tretmanima, za koje se već zna da su učinkoviti u rješavanju problema sa spavanjem. To uključuje kognitivno-bihevioralnu terapiju (vrsta terapije razgovorom koja se često naziva KBT) i razne lijekove.

"Uvijek sam oprezna kada sugeriram da netko potroši 30 dolara (22 funte) u trgovini zdrave hrane na nešto što nema dokazanu učinkovitost, kada znamo da postoje učinkovite medicinske terapije", kaže ona.

Izražava interes da sazna mogu li probiotici pomoći ljudima s blagim slučajevima opstruktivne apneje u snu, moguće u kombinaciji s postojećim oralnim uređajima koji mijenjaju položaj čeljusti kako bi se spriječili poremećaji disanja. Budući da 20-30 posto ljudi s kroničnom nesanicom trenutno ne reagira na kognitivno-bihevioralnu terapiju, Martin se pita mogu li im probiotici ili prebiotici pomoći.

"Voljela bih vidjeti takve studije", kaže ona. "Klinički se mučimo s time kako pomoći toj podskupini pacijenata, od kojih mnogi ne žele koristiti sedativne lijekove."

Ali ako se pokaže da mikrobiologija ima provjerljiv utjecaj na kvalitetu sna, to bi moglo pomoći svim vrstama ljudi.

"Cirkadijalni poremećaj je vrlo čest u društvu", kaže Wright. "Može se pojaviti s jetlagom, određenim karijerama i načinima života te bolestima povezanim sa starenjem. Postoji potencijal da mnogi ljudi imaju koristi."

To bi sigurno dalo novi pogled na stjenice, piše BBC.