Znamo da je dobar noćni san ključan za zdravlje, a ipak mnogi ljudi ne spavaju dovoljno dosljedno. Prema dostupnim podacima, čak 65% ljudi u Hrvatskoj ima problema sa snom i ne odspava preporučenu količinu neprekinutog sna potrebnog za optimalno zdravlje, a tisuće ljudi pribjegavaju dodacima prehrani, lijekovima ili aplikacijama za praćenje sna u potrazi za boljim odmorom.
Umjesto da ljude jednostavno označavamo kao "dobre" ili "loše" spavače, nova studija identificirala je pet različitih tipova spavanja, od kojih svaki može biti povezan s različitim obrascima raspoloženja, zdravlja i aktivnosti mozga. Nalazi, objavljeni 7. listopada u časopisu PLOS Biology, mogli bi pomoći u objašnjenju zašto su problemi sa snom toliko raznoliki i zašto njihovo poboljšanje može zahtijevati personaliziraniji pristup.
Stručnjakinja za wellness dr. Leana Wen, objasnila je rezultate studije i odgovorila na goruća pitanja. Inače, Wen je liječnica na hitnom prijemu i izvanredna docentica na Sveučilištu George Washington. Ranije je bila i povjerenica za zdravstvo Baltimorea.
Nova studija o različitim načinima spavanja ljudi proizišla je iz želje istraživača da bolje shvate "mehanizam" sna i ljudske navike spavanja.
"Istraživači su htjeli razumjeti san na holističkiji način – ne samo koliko ljudi spavaju, već i kako njihov san utječe na mentalno zdravlje, kognitivne sposobnosti i aspekte svakodnevnog života. Koristeći podatke više od 700 zdravih odraslih osoba u dobi od 22 do 36 godina, istraživački tim analizirao je širok spektar informacija, uključujući samoprijavljene navike spavanja, raspoloženje i osobnost, fizičko zdravlje, rezultate kognitivnih testova i podatke o snimkama mozga", otkriva Wen.
Rezultat je višedimenzionalna karta koja sugerira da se ljudi razlikuju ne samo u tome koliko dobro ili koliko dugo spavaju, već i u tome kako san utječe na raspoloženje, stres, stil života i aktivnost mozga. Drugim riječima, "dobar san" ili "loš san" može značiti vrlo različite stvari za različite ljude. Nalazi naglašavaju da se zdravlje sna najbolje razumije kroz ove šire, složenije obrasce, a ne kroz jednu jedinu mjeru, piše CNN.
Istraživači su pomnim praćenjem otkrili pet tipova profila spavanja, a kako ističe Wen, te su kategorije bitne kako bi se znao uzrok problema sa snom.
To su kategorije:
LC1 – Kombinacija lošeg sna i psihološkog stresa. Ovi pojedinci imaju problema s uspavljivanjem ili održavanjem sna, bude se umorni i često osjećaju iscrpljenost tijekom dana. Također su imali više rezultata na mjerama anksioznosti i depresije.
LC2 – Psihološki simptomi, ali relativno normalan san. Ovi sudionici pokazuju znakove stresa ili niskog raspoloženja, ali ne doživljavaju svoj san kao loš. Istraživači to tumače kao oblik "otpornosti sna", gdje emocionalni izazovi ne ometaju san.
LC3 – Česta upotreba lijekova za spavanje. Sudionici su imali dobro fizičko zdravlje i jake društvene veze, ali testovi su pokazali blagi pad u pamćenju i emocionalnoj svijesti.
LC4 – Kratko trajanje sna, obično manje od šest ili sedam sati po noći. Iako možda ne osjećaju neposredne posljedice, slabije su se pokazali u zadacima pažnje i pamćenja. Ovo potvrđuje prethodna istraživanja koja povezuju kronično kratak san s lošijom kognitivnom funkcijom na kratki i dugoročni rok.
LC5 – Poremećen ili fragmentiran san. Ljudi koji se često bude tijekom noći ili imaju problema s disanjem tijekom spavanja. Vjerojatnije je da će iskusiti anksioznost, probleme s upotrebom tvari i nižu kognitivnu funkciju.
Ukupni rezultati potvrđuju prethodna istraživanja koja pokazuju da su san i mentalno zdravlje usko povezani. Kronični gubitak sna i noćni poremećaji povezani su ne samo s lošijom pažnjom i pamćenjem, već i s većim rizikom od mentalnih i fizičkih zdravstvenih problema.
Iako možemo samostalno utvrditi kojem tipu pripadamo ili "naginjemo", ovo treba prepustiti stručnoj osobi.
"Teško je samostalno identificirati točan profil. Pet kategorija iz ove studije temelji se na detaljnim analizama više od 100 psiholoških, fizičkih i kognitivnih mjera koje ljudi sami još ne mogu replicirati. Također, podaci su korišteni za analizu obrazaca unutar grupe, pa cilj nije bio označiti pojedince. Studija pokazuje samo povezanosti, a ne uzročnost, i iskustva sudionika možda se ne mogu generalizirati na širu populaciju", govori Wen, prenosi CNN.
Ipak, profili nude detalje s kojima se ljudi mogu poistovjetiti. Netko tko osjeća anksioznost i teško uspijeva zaspati može se uklopiti u LC1. Osoba koja spava cijelu noć, ali i dalje je mentalno pod stresom, može nalikovati LC2.
Oni koji se oslanjaju na lijekove za spavanje mogu se prepoznati u LC3, dok ljudi koji redovito spavaju samo pet ili šest sati mogu pripadati LC4. Oni koji se često bude, hrču ili osjećaju iscrpljenost unatoč dovoljno vremena u krevetu mogli bi pripadati LC5.
Ovi nalazi mogu promijeniti kako ljudi pristupaju problemima sa spavanjem, ali budući da svaka osoba ima svoj poseban "obrazac" spavanja, ne postoji rješenje za sve.
"Istraživanje sugerira da problemi sa spavanjem dolaze u mnogim oblicima, pa stoga njihovo poboljšanje vjerojatno neće imati univerzalno rješenje. Bolji san može zahtijevati personalizirani pristup koji uzima u obzir ne samo trajanje sna, već i kako emocionalno stanje, dnevne rutine i fizičko zdravlje međusobno utječu jedno na drugo", kaže Wen.
Zaključak je da obratite pažnju na one aspekte sna s kojima se najviše mučite – npr. uspavljivanje, održavanje sna ili osjećaj neosvježenosti ujutro – i kako ti obrasci utječu na raspoloženje, energiju i koncentraciju. Netko tko tjeskobno leži budan noću može trebati strategije upravljanja stresom.
Oni koji ne spavaju dovoljno mogli bi prilagoditi raspored, dok oni koji se često bude trebaju razgovarati s liječnikom o mogućim medicinskim uzrocima, poput apneje u snu.
Neke stvari pak možemo učiniti samostalno kako bi se naše spavanje poboljšalo, a to su prije svega – zdrave životne navike, ali i dobra rutina.
"Jedan od najčešćih razloga problema sa snom je jednostavno premalo vremena provedenog u krevetu. Ako je cilj spavati najmanje sedam sati po noći, korisno je omogućiti osam sati u krevetu kako bi tijelo moglo doseći taj cilj. Važna je i redovitost, pa pokušajte ići u krevet i buditi se otprilike u isto vrijeme svaki dan", otkriva Wen.
Također je važno obratiti pažnju na okoliš spavaće sobe. Hladna, tiha i tamna soba potiče dublji odmor. Izbjegavanje ekrana prije spavanja može značajno pomoći jer svjetlo s telefona, tableta i televizora može odgoditi prirodno lučenje melatonina. Izbjegavanje dugih dnevnih drijemeža također može pomoći da lakše zaspite noću.
Osim osnovnih stvari, redovita tjelesna aktivnost, mindfulness i joga također pomažu. A uvijek je vrijedno razgovarati o trajnim poteškoćama sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite, koji može isključiti temeljne medicinske uzroke i pomoći boljim praksama spavanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....