U suvremenoj proizvodnji hrane životinjskog podrijetla veterinarski lijekovi imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja životinja i sprječavanju širenja bolesti. Antibiotici, antiparazitici i protuupalni lijekovi često se koriste u uzgoju stoke kako bi se osigurala dobrobit životinja i stabilna proizvodnja hrane. Ipak, njihova primjena ponekad otvara pitanje: mogu li tragovi tih lijekova završiti u hrani koju svakodnevno konzumiramo?
Ostaci veterinarskih lijekova su vrlo male količine aktivnih tvari ili njihovih metabolita koje mogu ostati u tkivima životinja nakon liječenja. Takvi rezidui mogu se pojaviti u mesu, mlijeku, jajima ili ribi ako se životinja zakolje ili njezini proizvodi koriste prije nego što se lijek u potpunosti razgradi i izluči iz organizma.
Kako bi se to spriječilo, u veterinarskoj praksi postoji jasno definirano razdoblje koje se naziva karenca. To je minimalno vrijeme koje mora proći između posljednje primjene lijeka i klanja životinje ili korištenja proizvoda poput mlijeka i jaja.
Gdje se u mesu najčešće nalaze ostaci lijekova?
Raspodjela veterinarskih lijekova u tijelu životinje nije jednaka. Neki organi prirodno sadrže veće koncentracije jer sudjeluju u metabolizmu i izlučivanju lijekova.
Najveće količine rezidua obično se mogu pronaći u:
• jetri, koja je glavni organ za razgradnju lijekova
• bubrezima, koji sudjeluju u njihovom izlučivanju
• masnom tkivu, gdje se mogu nakupljati lipofilni lijekovi
S druge strane, mišićno tkivo, odnosno meso koje se najčešće konzumira, obično sadrži znatno niže koncentracije. Povišene vrijednosti mogu se ponekad pronaći na mjestu gdje je lijek injiciran, no takvi se dijelovi mesa u pravilu uklanjaju tijekom obrade.
Mogući zdravstveni rizici
Iako su razine rezidua u pravilu vrlo niske, stručnjaci ističu nekoliko potencijalnih rizika ako bi došlo do prekoračenja dopuštenih granica. To uključuje alergijske reakcije kod osoba osjetljivih na određene antibiotike, kao i potencijalni doprinos razvoju antimikrobne rezistencije – jednog od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice.
U rijetkim slučajevima, visoke koncentracije određenih lijekova mogle bi imati i toksične učinke, zbog čega su kontrolni sustavi posebno strogi.
U većini europskih zemalja provode se redoviti programi praćenja ostataka veterinarskih lijekova. Uzorci mesa, mlijeka i drugih proizvoda uzimaju se na farmama, klaonicama i u distribucijskom lancu, a zatim analiziraju u laboratorijima.
Za detekciju se koriste sofisticirane metode poput kromatografije i masene spektrometrije koje mogu otkriti i vrlo male količine tvari.
Najnoviji podaci iz Europe
Jasan uvid u stanje na europskom tržištu daje najnovije godišnje izvješće koje je objavila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) o rezultatima ostataka veterinarsko-medicinskih proizvoda u životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla.
Izvješće donosi pregled odobrenih i zabranjenih farmakološki aktivnih tvari te njihovih ostataka u hrani životinjskog podrijetla, uključujući meso uzgojenih životinja i divljači, mliječne proizvode, jaja i med. Analizirane su različite skupine tvari, među kojima su hormoni (uključujući steroide), beta-agonisti koji opuštaju mišiće, antibakterijski i antiparazitski lijekovi te repelenti za insekte.
Rezultati nadzora u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je u sklopu navedenih planova analizirano 1903 uzorka iz različitih kategorija hrane životinjskog podrijetla, uključujući jaja, med, mlijeko, proizvode iz akvakulture te meso goveda, konja, svinja, peradi, zečeva, ovaca i koza.
Nesukladni rezultati zabilježeni su u nekoliko vrsta uzoraka:
• mišićno tkivo svinja i junadi – ibuprofen i fenilbutazon
• mišićno tkivo svinja – doksiciklin
• jetra svinja – levamisol
• bubreg goveda – ksilazin
• sirovo mlijeko goveda i koza –diklofenak
• potpuna hrana za kokoši i kuniće – diklazuril i natrijev salinomicin
Što kažu potrošači?
Prema rezultatima istraživanja Eurobarometra o sigurnosti hrane iz 2025. godine, prisutnost ostataka antibiotika, steroida i drugih hormona u mesu jedan je od glavnih razloga zabrinutosti za sigurnost hrane kod europskih građana. Oko 36 % potrošača navodi upravo tu temu kao jednu od svojih glavnih briga.
Iako ostaci veterinarskih lijekova mogu biti prisutni u hrani životinjskog podrijetla, dostupni podaci pokazuju da su nesukladnosti rijetke. Zahvaljujući sustavu karence, zakonskim granicama ostataka i redovitom laboratorijskom nadzoru, meso i drugi proizvodi životinjskog podrijetla na europskom tržištu u pravilu se smatraju sigurnima za potrošače.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....