Facebook stranica "Halo, inspektore" objavila je novi dramatičan status, otvorivši priču o uvoznim lobijima, opasnim pesticidima i trgovačkim prijevarama. Sve je počelo geografskom zagonetkom i nevjericom: "Pitanje za milijun eura: znate li gdje je država Surinam?" (...) Dakle, Hrvatska izgleda čak i iz tog tropskog kraja uvozi – mrkvu!?! I sada bismo mogli uskliknuti onu čuvenu rečenicu Mladena Delića: ‘Ma, ljudi, je li to moguće!‘ Ali, u RH je sve, očito, moguće. Nažalost, i vrlo opasno."
Problem s uvozom vuče korijene iz slabe domaće proizvodnje koja, kako navode, "pokriva jedva 40% našeg tržišta". Zbog toga su trgovci, "u potrazi za brzom, lakom i ekstremnom zaradom", prisiljeni uvoziti tisuće tona povrća, no u toj potjeri "sve češće posežu za uvozom iz takozvanih trećih zemalja, izvan EU-a" poput Egipta ili Turske.
Kada se na policama pojavi takva roba, "uvoznici trljaju ruke zbog smiješno niskih nabavnih cijena", ali europski sustav RASFF već godinama pali crvene alarme. Naime, u tom se voću i povrću redovito pronalazi zloglasni insekticid klorpirifos, koji je Europska komisija potpuno zabranila. Razlog? "Brojne znanstvene studije dokazale su njegovu iznimnu toksičnost, sumnju u genotoksičnost te dokazan rizik od oštećenja i štetnog utjecaja na razvoj živčanog sustava i mozga kod djece!" Unatoč zabranama, granične inspekcije su u razdoblju od 2022. do 2025. godine zaustavile više od stotinu pošiljki iz Turske i Egipta zbog tragova tog opasnog otrova, a laboratorijske analize u regiji redovito otkrivaju "opasne koktele pesticida koji brutalno premašuju sve zakonske limite EU-a".
Posebno dramatičan dio objave odnosi se na trgovačko podvaljivanje pod egidom: "Kad trgovac laže podrijetlo, on riskira vaše zdravlje". Autori naglašavaju da kada trgovci uvoznu robu kamufliraju pod domaću, "oni ne provode samo sitni, bezobrazni trgovački trik (...) Oni potrošačima izravno uskraćuju zakonsko pravo na točnu informaciju o hrani koju unose u svoj organizam. Hrvatski kupac ima pravo znati dolazi li povrće s polja iz Slavonije ili iz država u kojima se hrana tretira kemikalijama koje su u Europi odavno proglašene opasnim otrovima!".
Službena statistika pokazuje da Hrvatska godišnje uveze 15.650 tona mrkve, dok domaća proizvodnja iznosi tek oko 13.400 tona. "Matematika je jasna – hrvatska proizvodnja bačena je na koljena, a uvozni lobiji diktiraju što jedemo", piše "Halo, inspektore". Glavni uvoznik je Srbija (preko 40% uvoza), čija je jeftina mrkva "ujedno i najčešća meta trgovačkih manipulacija gdje se u potrazi za lakom zaradom uvozna roba gura pod oznaku ‘domaće‘".
U svom zaključku, stranica šalje oštru poruku i poziv na odgovornost: "Uvoz ovolikih tisuća tona pokraj naših neiskorištenih polja je sramota, a prepakiravanje i skrivanje stvarnog podrijetla robe je izravan napad na ekonomska i zdravstvena prava potrošača te treba biti kazneno, a ne prekršajno djelo! Potrošači, otvorite oči i čitajte što piše na ambalažama!".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....