Kad srce kaže ljeto, kaže Hrvatska, nekadašnji slogan Hrvatske turističke zajednice, parafraziran i lokaliziran u ovom slučaju u Dalmaciji ili još konkretnije u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pogađa u samo središte našeg turizma.
Zasluženo je to dobrim turističkim rezultatima. Split, naravno, kao centar Županije i Dalmacije, cvit Mediterana, okupan suncem i slavljen zahvaljujući Dioklecijanu i njegovoj velebnoj palači koja apsorbira prošlost i sadašnjost, apsolutni je hit posljednjih godina kod inozemnih turista.
Ako gledamo samo ovogodišnje brojke, statistika kaže kako je po županijama, najposjećenija Istra s 25,2 milijuna noćenja (+0,3 posto), a slijedi je upravo Splitsko-dalmatinska županija s 16,9 milijuna (+0,6 posto).
Otoci su priča za sebe, od onih malo razvikanijih poput Hvara i Brača na koji se odnosi dobar dio statističkog županijskog kolača, kao i ponude po sistemu – malo za mlade, malo za stare, a sve skupa začinjeno bogatom gastronomskom ponudom, tradicijom, baštinom i poviješću.
Simpatična, domaćinska Šolta, a poglavito daleki, pučinski Vis, koji ima jednu od najljepših mediteranskih plaža, Stinivu, a koja se redovito spominje na brojnim listama svjetskih uglednih magazina i portala kao "nešto što morate vidjeti“, destinacije su za goste koji ne traže zabavu, već uživanje u ljepotama prirode neiskvarene lounge barovima i partijima.
Modra špilja na Biševu, nekadašnji skriveni dragulj koji je bio dostupan tek rijetkim posjetiteljima, prometnula se u jedan od jačih brendova jadranskog, napose "dalmatinskog mora". U posljednjem desetljeću bilježi se višestruki porast posjetitelja što nekad skriveno prirodno blago čini, kako se to danas popularno kaže, "instagramičnom“ lokacijom.
Otok Drvenik Veli, također stoji visoko na listi "must see" lokacija zbog uvale Krknjaši koju nazivaju i Plavom lagunom. Nezaobilazno je to odredište nautičara.
Iako je otok nerazvijen i slabo naseljen, a njime vlada duh iz pjesme "mali dućan, otok sunčan“, njegovi se potencijali vide i kroz dolaske posjetitelja koji stižu trajektom iz Trogira. Istim brodom vezan je i susjedni otok Mali Drvenik, čiji su glavni aduti pješčane plaže Vela i Mala Rina.
UNESCO
Teško je pobrojati sve čari Županije, od Trogira koji ima snažnu umjetničku crtu velikih majstora graditeljstva koji su tamo stvarali remek djela u brojnim sakralnim objektima (majstor Radovan i Radovanov portal iz 13. stoljeća) preko zanimljivog Omiša koji spaja more i rijeku Cetinu, koja teče kroz kanjon kao stvoren za avanturistički turizam.
Povijesni grad Sinj sjajno je brendirao Alku koja je pod UNESCO-vom zaštitom, a definitivno ima udjela u činjenici da se turizam prelio i izvan morskih krajeva.
Putujući kilometrima i ploveći nautičkim miljama, redom ćete naići na fantastične restorane i konobe koji se oslanjaju na gastro turizam i izvornost, iako masovni turizam u ponekim dijelovima ipak kvari sliku autentične Dalmacije.
Makarska, grad smješten pod planinom Biokovo i rivijera koja se proteže velikim područjem od Dubaca do Ploča, najčešći je motiv s razglednice za "pozdrav iz Hrvatske“ zbog dugih pješčanih plaža, a turističke brojke su uvijek iznimne.
No Makarska je posljednjih godina dobila još jednu dodanu vrijednost. Probijanjem zahtjevnog, više od četiri tisuće metara dugog tunela Sv. Ilija kroz Biokovo, Makarsko primorje spojeno je s Imotskom krajinom, područjem koje je upravo tim velikim infrastrukturnim zahvatom ugledalo "svjetlo turizma“.
Statistika je imotskoj sezoni blagonaklona i donosi optimističan pogled u budućnost. Tako je u prvih osam mjeseci ostvareno 22.706 dolazaka i 151.988 noćenja, odnosno povećanje od 14 pasto u dolascima i 5 posto u noćenjima u odnosu na prošlu godinu, a početkom rujna, dakle izvan špice sezone, u smještajnim objektima je boravilo čak 1150 turista.
Vjetar je to u leđa ovom iznimno slikovitom kraju, koji se definira kao krško područje kojeg od mora dijeli spomenuto Biokovo (ili kako to Imoćani kažu – Bijakova), svojevrstan geografski fenomen.
Na području nešto većem od 600 km četvornih, potpuno neuobičajeno za krš, nalazi se čak trinaest jezera među kojima su dva i svjetski poznata. U Imotskoj krajini su neka od najzanimljivijih lokacija u Županiji koji su u udžbenike i enciklopedije uvršteni u geografske rekorde Europe i svijeta. Crveno jezero u rubriku "svjetsko, a naše“ upisalo se kao najdublje krško jezero u Europi i jedno od najdubljih u svijetu (maksimalni vodostaj 317 metara), a ujedno je i kriptodepresija, geografski fenomen koji u kontekstu ovog jezera znači da mu je dno šest metara ispod razine mora.
Imotski je upravo zbog Crvenog jezera bio i domaćin brojnih speleoloških i znanstvenih ekspedicija, ali i turistički zanimljivih atrakcija poput base jump skokova i hodanja na žici preko grotla s jednog kraja jezera na drugi. Jednako popularno i nezaobilazno svakom posjetitelju kojeg put dovede u Imotski jest i Modro jezero, koje se nalazi u samom gradu, brojnih osobitosti – od mijenjanja boje do potpunog presušivanja kada se na dnu igra i nogometna utakmica.
Modro jezero je, baš kao i Crveno, zaštićeno područje, spomenik prirode, vrlo fotogenično zbog serpentina i naslonjenosti na sam grad. No Imotska krajina je turistički potencijal i nova uzdanica dalmatinskog pa i hrvatskog turizma zbog puno drugih i vrlo atraktivnih segmenata.
Branimir Jukić, pročelnik splitskog HGSS-a, inače geograf i dobar poznavatelj Imotske krajine za koju je i sam porijeklom vezan, kaže kako se imotski turistički potencijal jako dobro može razvijati zbog brojnih prirodnih ljepota koja su turistima izrazito atraktivna. Baš te vrijednosti imotske geobaštine je prepoznao i UNESCO.
Kao priznanje imotskim prirodnim vrijednostima i velikom zalaganju u njihovom promicanju, Geopark Biokovo-Imotska jezera postao je dio UNESCO globalnih geoparkova što je ogromna reklama koju Imoćani moraju iskoristiti:
– U području Geoparka je šest zaštićenih područja, svako sa svojim posebnostima i iznimnim ekološkim i znanstvenim vrijednostima. Od iznimno vrijednog močvarnog staništa za ptice, Prološkog blata, koje je i najveće močvarno područje u Županiji i čuva tajnu malo poznatog manastira na otočiću usred Blata, preko rijeke Vrljike, ponornice s jedinstvenom endemskom mekousnom pastrvom, pa do izvora Krčevac u kojem obitava dinarski endem čovječja ribica do svih ostalih imotskih vodnih resursa koja su sjajna prilika za razvoj turističkog potencijala. Odlična perspektiva imotskog turizma, uz toliko prirodnih ljepota koje uz turiste i izletnike privlače i znanstvenike iz gotovo svih prirodnih znanosti, definitivno je osigurana.
Jukić ističe prirodne osobitosti Imotskog kao jedan od glavnih aduta i smjer u kojem će se dalje razvijati ova gospodarska grana.
– Imotsko područje je i krški prostor koji za razliku od okolnog bezvodnog krša obiluje pitkom vodom na površini koju je izazov i obveza sačuvati za buduće generacije i to je karta na koju moramo igrati i radi privlačenja turista, ali i nas samih. Ne smijemo zaboraviti da se na području Imotske krajine, u Prološcu, nalazi i jedinstveni hidro-geološki fenomen kanjon Badnjevice koji bi se uskoro trebao naći u jednoj od kategorija zaštićenih područja i koji već nudi neke adrenalinske turističke usluge poput popularnog canyoninga. Uz sve to u Geoparku su i stotine jama i špilja koja su iznimno vrijedna podzemna staništa endemskih i za znanost novih vrsta što Imotsku krajinu svrstava na vrlo poželjnu listu popularnih odredišta.
Poticaji
A koliko je avanturistički turizam u zamahu, govori i nedavni novčani poticaj Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije koji je doniran HGSS-ovim stanicama Split i Makarska koji poglavito u ljetnim mjesecima spašavaju turiste.
– Drago nam je da je TZ prepoznala ulogu HGSS-a kao ključnog faktora sigurnosti u neurbanim područjima u kojima se kreće sve veći broj turista što dovodi i do većeg broja intervencija HGSS-a. Mi smo uvijek spremni, ali se sve češće kroz vježbe pripremamo baš na tim turistima zanimljivim lokacijama. Naravno, i kroz druge aktivnosti preventive kao što su izrade zemljovida, obuke vodiča pustolovnog turizma i sigurnosne preporuke turistima i organizatorima, želimo ići ukorak s izazovima i pojačati dojam kako smo ne samo atraktivna, nego i sigurna destinacija.
U Zagori su, paralelno sa sve "žešćim“ turizmom, jako popularne i vinarije, kušaonice maslinovog ulja i poljoprivredna gospodarstva s originalnim proizvodima, seoske fešte i razne kulturne manifestacije – OPG-ovi i tradicionalni načini življenja i autentičnost koja je na ovim područjima još uvijek istinita i svakodnevna, a to je ono što strani gosti žele doživjeti.
Brojke i recenzije ne lažu: o Zagori se, napose Imotskoj krajini, u turističkim krugovima više ne šapuće već glasno govori. Rođena je nova zvijezda dalmatinskog turizma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....